Eksperti iz EU “Elektrana na ugalj više nije dobar izbor investicija”

Ponude dvije kompanije za izgrdanju drugog bloka TE Pljevlja nisu u skladu sa direktive EU o industrijskim emisijama, navodi se u saopštenju NVO Green Home

Najmanje pet novih postrojenja na ugalj planiranih u zemljama zapadnog Balkana, uključujući i drugi blok TE Pljevlja, nose rizik kršenja legislative Energetske zajednice o zagadjenju, odnosno da ce nakon 2018. godine kad budu stavljene u pogon – biti u suprotnosti sa pravnim tekovinama o životnoj sredini, ako budu izgrađena kao što je planirano danas.-navodi se u saopštenju Green Home, koje prenosi portal Analitika
NVO Green Home je u saradnji sa organizacijama Frank Bold i CEE Bankwatch Network dostavila nadleznim institucijama Analizu Odluke Ministarskog savjeta Energetske zajednice usvojen 24. oktobra 2013. godine, a koja se tiče primjene poglavlja III Direktive EU o industrijskim emisijama (IED) i implikacija te odluke za nove termoelektrane na Zapadnom Balkanu, Moldaviji i Ukrajini.
Analiza je pripremljena od strane međunarodne pravne organizacije Frank Bold. Svrha ovog izvještaja je da pruži osnovni pregled ove odluke Energetske zajednice i njenih implikacija za razvoj i buduće funkcionisanje velikih postrojenja za sagorjevanje, kao što su termoelektrane.
Kao rezultat obaveze po Ugovoru o Energetskoj zajednici iz oktobra 2013, nove termoelektrane na zapadnom Balkanu, Moldaviji i Ukrajini će morati biti u skladu s najnovijim propisima kontrole zagadjenja u EU – Poglavlje III iz Direktive o industrijskim emisijama- od 2018.
-S obzirom na činjenicu da je potrebno oko četiri godine da bi se izgradila termoelektrana, sva ona postrojenja za koja jos nije započeta gradnja počeće sa radom tek nakon 2018, i stim u vezi još u procesu planiranja i dobijanja dozvole potrebno je obebijediti odgovarajuće tehnologije za kontrolu zagađenja kako bi se izbjegle eventualne neuspješne investicije ili dodatni troškovi za prilagođavanje postrojenja zahtjevima legislative EU i Energetske zajednice.-kažu iz NGO Green Home.
-U praksi ovo znači da postoji velika opasnost od nepredviđenih dodatnih troškova investitora u takve termoenergetske objekte ali i samih potrošača električne energije, budući da bi moglo doći do odredenih zahtjevnih tehnoloških intervencija na takvim postrojenjima kako bi se osigurala njihova usklađenost sa IED kako se bude približavao postavljeni rok, odnosno 2018 godina. Ono što vlade regiona moraju shvatiti je da ne postoji mogućnost da se ide izvan okvira zahtjeva IED za nova postrojenja, nakon 2018 i da neuspjeh u sadašnjem planiranju kasnije može mnogo više da košta. Jedna od termoelektrana koja bi mogla biti neuskladjena sa Direktivom o industrijskim emisijama je i drugi blok TE Pljevlja. Iako procedura dobijanja ekološke dozvole kao i Starteške procjene uticaja na životnu sredinu još nisu započele, preliminarne ponude iz užeg kruga izabranih ponuđača ukazuju na to da vlada još uvijek razgovara sa dvije kompanije čije ponude nisu u skladu sa IED, izjavila je Kristina Šabova iz Frank Bold .
Pipa Galop iz CEE Bankwatch Network komentariše:
-Uprkos jasnom evropskom trendu udaljavanja od uglja, balkanske vlade još uvijek imaju velike planove u tom sektoru. Ako se odluče da nastave sa planiranim projektima, obezbjeđivanje usklađenost sa Direktivom o Industrijskim emisijama je zakonski minimum koge se treba pridržavati svako ko razmatra investicije na ugalj. Takođe vlade Balkanskih zemalja trebaju biti svjesne da IED nije kraj priče: zemlje koje žele ući u EU moge očekivati dalje promjene zakonodavstva o zaštiti životne sredine i klimatskih promjena koje će gotovo sigurno uticati na ulaganja u proizvodnju i korištenje uglja. Vlade iz regije i investitori trebaju shvatiti da izgradnja novih elektrana na ugalj više nije dobar izbor investicija, s obzirom na klimatske i zdravstvene troškove i visoku stopu neuspjeha takvih projekata, zaključuje Galop.
Iz Green Home-a su naglasili da ni preleminarne ponude ostalih kompanija nisu u skladu sa zahtjevima Poglavlja III, Aneksa V Direktive 2010/75/EU, izuzev ponude kompanije Škoda Praha koja pak kao ni ostele ponude nije u skladu konceptom „najboljih dostupnih tehnika“ (BAT) i Evropskim referentnim dokumentom (BREFs), što takođe predstavlja neispunjavanje zahtjeva legislative EU obzirom na to da je Crna Gora transponovala IPPC Direktivu u svoje zakonodavstvo, i da se relevantni propisi pozivaju na BAT.