„Kolika je cijena zdravlja“ dokumentarni je film koji govori o problemu zagađenja sa kojim se grad Pljevlja decenijama suočava. Degradirana životna sredina, uništeni ekosistemi i narušeno zdravlje ljudi trajne su posledice koje je izazvao rad termoelektrane. Plan izgradnje II bloka ne može riješiti ovaj problem kako se to najavljuje, naprotiv, II blok TE nastaviće da devastira životnu sredinu i ugrožava zdravlje ljudi koliko god zagovornici ovog projekta promovišu usklađenost sa najvišim standardima EU.U stvari , radi se o konvencionalnoj termoelektrani, a priča o usklađenosti sa najvišim standardima je način na koji se javnosti želi odvratiti pažnja sa zdravstvenih i ekoloških argumenata.
Da li se ovdje radi o ostvarivanju privatnih ili državnih interesa, ličnoj koristi ili opštem boljitku? Kako projekat koji doprinosi povećanju broja prijevremenih smrti ljudi na bilo koji način može biti projekat od strateške i prioritetne važnosti za državu?
Svima su poznati podaci o broju dana sa prekoračenjem graničnih vrijednosti zagađujućih materija kao i podaci o rastućem broju ljudi koji obolijevaju od respiratotnih i drugih bolesti. Prekoračenja graničnih vrijednosti su u pojedinim periodima bila i po nekoliko desetina puta veća od dozvoljenih. Zahvaljujući tome, Pljevlja danas imaju status jednog od najzagađenijih gradova u Evropi.Kao rezultat lošeg kvaliteta vazduha, u periodu od 2000 – 2012. godine zabilježeno je 21.209 slučajeva obolijevanja od respiratornih bolesti. 1985. godine 3 % djece se liječilo od astme a 2001. taj broj se povećao na 11 %. Od ukupnog broja oboljelih od karcinoma zavisno od godine u kojoj je istaraživanje sprovedeno procenat oboljelih od karcinoma dušnika, bronhija i pluća kretao se između 10 i 20 %.
Da li na taj način želimo da zadržimo mlade ljude da ostanu u Pljevljima? Da li se tako rješava problem emigraranja stanovništva sa sjevera CG? 1971. godine opština Pljevlja je imala 46.843 stanovnika a 2011. taj broj se smanjio na 30786. Da li se tako može obezbijediti ravnomjerni razvoj zemlje koji je u stvari jedan od najvećih ekonomskih izazova?
Autor članka i dokumentarnog filma, NVO Green Home
3 коментара
Nzm sta je poenta?Kako ce ovo pljevljacima pomoci? Konkretno kako smanjiti zagadjenje? Mislim da se vecina nesolidarnih pljevljaka ,ukljucujuci I vlast, na ovo samo ironicno nasmijala…Nazalost…
Ne znam šta hoćeš da kažeš.
Znam da ako se napravi drugi blok TE da ćemo još više i još gore sveukupno proći, da ćemo sve više imati dana sa maglom i prljavim vazduhom i vodom. A to sve zarad nekih uskih ciljeva, za pojedince.
Zar treba da 30.000 ljudi se truje za rad nekoliko ljudi da se obogate?
Da Bog da svi iselili iz PV, pa nemao ko da radi u toj TE i rudniku.
Pa sjećate li se nejadašnjih magli do ’80-tih godina? Bile su do bolnice, eventualno do početka naselja Guke.
Od ’90-tih su posle zatrpavanja Trlice sa otpadom nastalog od iskopavanja uglja, došli i gori zimski dani, sa maglom koja sve duže traje preko dana i sve veću površinu zahvata.
Ako misle da narod ne zna ili zsboravlja, prevarili su se.
Najidealnije rjesenje bilo bi usvajanje jedinstvene esencijalne liste lijekova na nivou drzave, no, o tome jos nema konsenzusa u Vijecu ministara BiH