Termoelektrana Pljevlja ponovo je priključena na elektroenergetsku mrežu nakon desetodnevnog remonta. Zastoj, za koji je prvobitno bilo predviđeno 15 dana, skraćen je zahvaljujući radu zaposlenih i izvođača u tri smjene. Uoči remonta, pljevaljska elektrana je u oktobru predala mreži 137.372 megavat-sata električne energije, 42 odsto više od mjesečnog plana.
Elektroprivreda Crne Gore pokazala je otvorenost prema medijima organizovanjem radnog doručka sa novinarima i obilaska Termoelektrane. Predstavnici EPCG govorili su o izvedenim radovima, spremnosti postrojenja za zimu i rezultatima mjerenja nakon ekološke rekonstrukcije.
Direktor Funkcionalne cjeline Proizvodnja EPCG Marko Dubljević kazao je da se ekološka rekonstrukcija privodi kraju i da dosadašnji rezultati potvrđuju efekte izvedenih radova. Naveo je da se tokom realizacije projekta pojavilo nekoliko problema i da očekuje da će preostali posao uskoro biti završen. Završetkom zimskog remonta, dodao je, Termoelektrana spremnije ulazi u mjesece u kojima je pouzdan rad bloka važan za snabdijevanje građana električnom energijom.
O tome koliko elektroenergetski sistem zavisi od rada pljevaljskog bloka govorio je izvršni direktor EPCG Nikola Madžgalj. Prema njegovim riječima, Termoelektrana je od početka godine do kraja oktobra isporučila mreži oko 1.140 gigavat-sati električne energije, odnosno oko 88 odsto godišnjeg plana. Udio Termoelektrane u domaćoj proizvodnji, kako je naveo, kreće se između 40 i 50 odsto, a u ljetnjim mjesecima sa izuzetno lošom hidrologijom može dostići između 60 i 70 odsto.
Rukovodilac Termoelektrane Pljevlja Ivan Sarovlah kazao je da je blok 30. oktobra planski isključen sa mreže, poslije gotovo tri mjeseca rada bez ijednog ispada. Dok je elektrana bila u pogonu, inženjeri su obavljali preglede, preventivno održavanje i intervencije koje su se mogle izvesti bez zaustavljanja bloka. Prema riječima Sarovlaha, evidentirali su više od 270 stavki koje su zahtijevale sanaciju, čišćenje ili drugi zahvat.
Odluku o planskom zaustavljanju bloka Sarovlah je donio manje od tri mjeseca nakon što je preuzeo rukovođenje Termoelektranom. Pripreme za remont trajale su duže od 45 dana, a posao je na kraju završen za deset. Način na koji je mlado rukovodstvo, zajedno sa inženjerima, zaposlenima i izvođačima, organizovalo rad u tri smjene omogućio je da se ključni tehnički problemi riješe u kratkom roku i blok ranije vrati na mrežu.
Radilo se na kotlu, turbinskom postrojenju i mlinovima za ugalj. Sarovlah je izdvojio obnovu istrošene zaštite na recirkulacionim glavama i zamjenu ventila na visini od 12 metara, koji je oko dva mjeseca propuštao paru. Pregledani su i sistemi za odsumporavanje, smanjenje emisija azotnih oksida i transport pepela. Sarovlah je objasnio da je cilj remonta smanjiti rizik od neplaniranog zastoja tokom zime, kada kiša, susnježica i mraz otežavaju rad sa ugljem.
Ukazao je i na to da svaki dan zastoja ima finansijski značaj kada su cijene struje na berzi visoke. Kao primjer naveo je podatke sa srpske berze SEPEX, na kojoj se prosječna cijena za dan unaprijed u prikazanom primjeru kretala oko 300 eura po megavat-satu.
Prema podacima EPCG, nakon ekološke rekonstrukcije emisije sumpor-dioksida na dimnjaku Termoelektrane smanjene su za više od 98 odsto, a emisije azotnih oksida za oko 74 odsto. Iz kompanije navode da su mjerenja akreditovane laboratorije RACI iz Ljubljane i Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) pokazala da su emisije sumpor-dioksida, azotnih oksida i prašine ispod propisanih granica za postrojenje.
Govoreći o kvalitetu vazduha u gradu, Sarovlah je naveo da je oko 22 sata, jedne od večeri kada Termoelektrana nije bila na mreži, koncentracija PM10 čestica u Pljevljima dostigla 292 mikrograma po kubnom metru. Kazao je da Termoelektrana doprinosi zagađenju i da bi njen udio, kao i uticaj ostalih izvora, trebalo da utvrdi nezavisna akreditovana ustanova. Iz EPCG su naveli da nastavljaju aktivnosti na toplifikaciji Pljevalja i da će javnost i dalje obavještavati o proizvodnji i emisijama Termoelektrane.
