Prepoznati rizik prije nego preraste u sukob interesa ili zloupotrebu funkcije, to je cilj novog ustavnog rješenja kojim se uvodi obavezna prethodna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove izvršne vlasti, pojašnjava za RTCG inicijator, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. Poručuje da najvažniji standardi moraju važiti za one koji donose najvažnije odluke u državi.
Mandatar i ministri moraće ubuduće da prođu provjeru integriteta, a provjera prije stupanja na funkciju obavezna je i jednaka za sve koji pretenduju da budu u vrhu izvršne vlasti, kaže inicijator tog zakonskog rješenja, Momo Koprivica.
„Najviši standardi moraju važiti upravo za one koji donose najvažnije odluke u državi. Antikorupcijske norme, kao što je obavezna prethodna provjera integriteta i ukidanje imuniteta za krivična djela s elementom korupcije, ugrađujemo u najviši pravni akt države. Ciljevi su jasni, a to je povjerenje u sistem i sistem bez sukoba interesa i korupcije“, poručuje Korivica.
Da je ta ustavna norma nedovoljno izvedena da bi garantovala dobar zakonski epilog, mišljenja je nekadašnji generalni sekretar Vlade i pravnik Boris Marić. Vjeruje da novo zakonsko rješenje liči na neki vid kompenzacije za najavljeno skidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela.
„Može biti kompenzacija. Slična, a opet je na svoj način različita i otvara čitav jedan niz dilema. Čini se da je jednim dobrim dijelom ova ustavna norma nedovoljno izvedena da bi garantovala dobar zakonski epilog“, smatra Marić.
Koprivica pak pojašnjava da se Ustavom postavlja najvažnije pravilo: nema kandidature bez provjere integriteta, dok Zakon o Vladi bliže određuje proceduru.
„Tim zakonom ćemo propisati kako se provjera sprovodi, ko je nadležan, u kojim rokovima se postupa i koje su garancije da postupak bude profesionalan, objektivan i zaštićen od političkog uticaja i najmanje zloupotrebe“, kaže Koprivica.
Da se već u ustavnoj normi morao napraviti određeni osnov za zakonsku razradu, smatra Marić. Tako da se, kaže, otvara čitav set pitanja, poput toga ko sprovodi provjeru, koje baze podataka će se koristiti i u kom obliku, kakav će biti stav Agencije za zaštitu ličnih podataka.
„Šta se tačno smatra rizikom integriteta? Da li se provjerava samo kandidat ili se provjeravaju i povezana lica? Ko donosi konačnu odluku? Šta je negativan nalaz i to je ključno pitanje. Kakva je posljedica eventualnog negativnog nalaza? Ima li onda kandidat pravo da vidi nalaz i da li to njega eventualno osporava i u kojoj mjeri za dalju kandidaturu?“, pita Marić.
Ko odlučuje da li mandatar i budući članovi Vlade ispunjavaju zakonom propisane uslove, pitali smo Koprivicu.
„U Predlogu zakona o Vladi predviđeno je učešće tri institucije. Prevashodno Agencije za sprečavanje korupcije, Poreske uprave i nadležnog organa za javne nabavke. Inače, sva rješenja izrađujemo u tijesnoj koordinaciji s ekspertima međunarodnih tijela, a ugrađujemo najstrožije standarde i procedure, jer želimo vladavinu prava. I ovim se ubrzava i proces evropskih integracija na najdirektniji način“, ističe Koprivica.
Predlogom Zakona o Vladi definisano je da predsjednik države vrši provjeru integriteta mandatara, a mandatar provjeru integriteta kandidata za članove izvršne vlasti. Novim ustavnim rješenjem dobija se, kako zaključuje Koprivica, sistem koji se ne procjenjuje proizvoljno i samo naknadno.
Izvor, rtcg
