U Pljevljima, gradu čija je privreda decenijama neraskidivo povezana s Rudnikom uglja, sve glasnije se postavlja pitanje – šta nakon 2049. godine, kada se očekuje završetak eksploatacije uglja? Ovo pitanje nije samo energetsko, već duboko egzistencijalno za čitavu zajednicu.
U saopštenju Pokreta Evropa sad direktor Rudnika uglja Nemanja Laković naglašava da cilj nije samo zatvaranje rudnika, već očuvanje radnih mjesta i postepena transformacija ekonomije grada:
„Suština je sačuvati ta radna mjesta, da i poslije eventualnog zatvaranja rudnika ona ostanu stabilna. Da sa gašenjem rudnika ne izgubimo 2.000 radnih mjesta, a da to nismo nadomjestili. To bi bio najveći udar za grad i državu – zato već danas gradimo alternativu“, istakao je Laković.
Rekultivacija zemljišta i nova razvojna zona za grad
Laković je naglasio da se već realizuju prve faze tranzicije. Samo ove godine planirana je rekultivacija čak 34 hektara zemljišta, što je, kako je istakao, više nego u prethodnih 15 godina zajedno. Paralelno s tim, izmještanjem korita rijeke Ćehotine rudnik se fizički udaljava od centra grada, a Pljevlja dobijaju novu veliku površinu pogodnu za urbani i ekonomski razvoj.
„Ovo je istorijski projekat – mijenjamo izgled grada, oslobađamo prostor i pripremamo Pljevlja za život nakon uglja“, dodao je Laković.
Plan pravedne tranzicije – 12 novih biznisa i diverzifikacija privrede
Kako bi se obezbijedila dugoročna ekonomska stabilnost, Rudnik uglja je izradio Plan pravedne tranzicije, koji podrazumijeva otvaranje čak 12 novih biznisa i proizvodnih pogona, zasnovanih na postojećem kadru i realnim potrebama tržišta:
- Građevinska služba – već realizuje projekte za Vodovod Pljevlja i Eko fond;
- Asfaltna baza – koja će omogućiti sopstvenu proizvodnju i plasman na tržište;
- Konfekcijski pogon za izradu HTZ opreme – kako za potrebe Rudnika, tako i za regionalno tržište;
- Sertifikovana laboratorija – za ispitivanje tla i vazduha, čime se stvara nova usluga i prihod;
- Mašinske radionice i servisne službe – za održavanje i proizvodnju rezervnih dijelova;
- IT sektor – fokusiran na projektovanje mrežnih sistema i razvoj digitalnih rješenja;
- Transportna služba – sa više od 60 kamiona spremnih za tržišne projekte;
- Usluge čišćenja i obezbjeđenja, kao i druge prateće aktivnosti koje otvaraju nova radna mjesta.
„Ovo nisu samo ideje na papiru – već sada neki od ovih sektora imaju prve ugovore i angažmane. To znači da Rudnik ne čeka kraj eksploatacije, već aktivno stvara novu privredu“, rekao je Laković.
Samostalno finansiranje i planiranje budućih fondova
Laković je podsjetio da nijedna evropska institucija do sada nije ponudila jasan model finansiranja energetske tranzicije za zemlje koje nisu članice EU.
„Zato smo odlučili da ne čekamo pomoć spolja – pokrećemo projekte sopstvenim sredstvima. Istovremeno, pripremamo dokumentaciju kako bismo povukli sredstva iz pristupnih i međunarodnih fondova. Ovo je proces koji zahtijeva vrijeme, ali je ključno da već danas gradimo temelje nove ekonomije Pljevalja“, naglasio je direktor Rudnika.
Vizija – Pljevlja kao regionalni centar održive industrije
Cilj strategije Rudnika i Pokreta Evropa sad je da Pljevlja dobiju nove, održive izvore prihoda, kako bi grad i region zadržali stanovništvo, spriječili masovno iseljavanje i postali centar novih industrija na sjeveru Crne Gore.
„Želimo da u godinama koje dolaze, kada se eksploatacija uglja završi, Pljevlja ne budu grad koji se gasi, već primjer kako se planiranjem i radom može postići pravedna tranzicija i održiva ekonomija“, zaključio je Laković.
