Predstojeći popis će pokazati da u Crnoj Gori trenutno živi i radi, kako pokazuju podaci, oko 20% stranih državljana, a država Crna Gora nema nikakvu strategiju, niti plan.
U Crnoj Gori trenutno boravi preko 100.000 Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa a država nema nikakvu strategiju šta će sa tim ljudima, kazao je gostujući u emisiji “Slobodna zona” na TV Prva Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije.
Knežević je precizirao da je najviše Ukrajinaca, 61.000, potom Rusa – oko 37.000 i Bjelorusa, nešto manje od dvije hiljade.
Govoreći o predstojećem popisu, kazao je da će rezultat biti da su Ukrajinci treća ili četvrta nacionalnost po brojnosti u Crnoj Gori, kao i da je veliko pitanje da li će se ti ljudi ikad vratiti u Ukrajnu.
Naime, Ukrajina je svojim građanima između 18 i 60 godina zabranila napuštanje zemlje dok traje ratno stanje, te one koji se eventualno vrate čeka ih vojni sud i zatvor i nakon završetka rata. Dok traje ratno stanje, vjerovatno prisilno slanje na front.
Takođe, nakon izbijanja rusko ukrajinskog sukoba veliki broj građana napustio je i Rusiju u strahu da bi mogli biti poslati na front.
Najviše trpe podstanari
Ogroman broj doseljenih Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, petina ukupnog broja CG stanovništva, izvjesno ima pozitivan uticaj na crnogorski BDP, jer ovdje i zarađuju i troše svoj novac.
Zbog ovako velikog priliva stranaca najveći udar pretrpjeli su podstanari u Crnoj Gori, kao i oni koji su namjeravali da kupe nekretninu, jer su cijene nekretnina otišle “u nebo” dok su istovremeno porasle kamate na stambene kredite, pa je prosječnoj porodici gdje oba roditelja rade za minimalac ili nešto više, postalo nemoguće kupiti stan, ali i plaćati zakup.
Najviše stranih đaka je u školama u Budvi, Baru, Herceg Novom, što govori da oni najrađe biraju primorje koje je već neuporedivo više naseljeno nego sjever Crne Gore, a taj trend traje.
I Turaka na hiljade, država nema plan
Osim Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, u Crnoj Gori boravi i veliki broj Turaka, pretpostavlja se oko 10.000.
U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 18,4 hiljade preduzeća u stranom vlasništvu, što je 25,4 odsto više u odnosu na 2021, pokazuju podaci Monstata.
Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu je iz Turske, pet hiljada, odnosno 27,2 odsto, Rusije 4,38 hiljada ili 23,8 odsto, Srbije 2,14 hiljada ili 11,6 odsto i Ukrajine 874, odnosno 4,7 odsto.
Država Crna Gora nema strategiju i plan šta će sa novopridošlim stanovnicima, da li kako će ih integrisati u društvo, kao što već decenijama nema strategiju i plan kako da spriječi raseljavanje Sjevera i zadrži mlade u Crnoj Gori.
Predstojeći popis će ogoliti brojne činjenice koje se “guraju pod tepih” godinama i decenijama, a nova vlada će dobiti težak “domaći zadatak” da ove probleme, konačno, počne da rješava.
V.R.
