Završetku mjeseca ramazana prethodi 27. noć, za koju se vjeruje da je u njoj počela objava Kurana.
Veliki broj vjernika i građana Pljevalja prisustvovao je manifestaciji koja se svake godine u Husein-pašinoj džamiji odžava uoči 27. noći mjeseca ramazana, kada se iznosi vrijedan eksponat, za koji se vjeruje da je dlaka iz brade poslanika Muhameda, rođenog 570. godine u Meki.
Završetku mjeseca ramazana prethodi 27. noć, za koju se vjeruje da je u njoj počela objava Kurana. Za tu noć se u Kuranu kaže da je „bolja od hiljadu mjeseci i da je namaz – molitva, obavljen u ovoj noći bolji od hiljadu namaza obavljenih drugom prilikom“.
Vjeruje se da u toj noći postoji jedan trenutak i da će vjerniku, ako se zatekne u molitvi, Bog ispuniti želju…
Među Pljevljacima se generacijama pronosi priča da se kada je eksponat donijet u Pljevlja formirala kolona od sela Jabuke do grada, duga petnaestak kilometara, i da je nošen sa glave na glavu do Husein-pašine džamije.
Poznato je da su ovakvi eksponati postojali još u Skoplju, Prizrenu, Sarajevu i Orašju na Savi.
Smatra se da je eksponat donijet u Pljevlja po nalogu tadašnjeg sultana Abdul Aziza, koji je vladao Osmanskim carstvom, jer su Pljevlja u to vrijeme bila važan kulturni, administrativni i trgovački centar.
Priča da je slanje tog rijetkog eksponata imalo za cilj podizanje autoriteta samog mjesta.
S obzirom da su Pljevlja tokom svoga postojanja punih 257 godina (od 1576. do 1833) bila sjedište Hercegovačkog sandžaka, a u istom periodu osmanska vlast se prostirala i na sveta mjesta u Saudijskoj Arabiji – Meku i Medinu, tako da su sve vrijedne stvari islamskih vladara prenesene u Carigrad – Istanbul. Kako su Pljevlja u to vrijeme bila značajan upravno-administrativni i trgovački centar, postoji velika vjerovatnoća da je sultan na ovaj način počastvovao Pljevlja, darujući ih najvećim darom.
Eksponat se sastoji od jedne staklene bočice, hermetički zatvorene, u kojoj se nalazi u vosak utisnuto nekoliko kovrdžavih dlačica.
Bočica je umotana u 33 marame različite veličine, izrađene na naročit način i vezene zlatnim nitima. Sve je to smješteno u prekrasno izrezbarenu drvenu kutiju, a potom u metalnu škrinju.
Eksponat se izlaže posjetiocima 27. noći mjeseca Ramazana, kada se organizuje i naročiti program.
Mnogi vjernici poslije dužeg stajanja u redu prilaze eksponatu kojeg drži jedan od velikodostojnika i dodirnu staklo, neki to urade usnama i čelom.
Prije nego što eksponatu priđe sljedeća osoba, mirnisnim pamukom se prebriše staklo.
Vjernici i građani bi čuvali svoj komad pamuka do idućeg ramazana, vjerujući da donosi dobro i sreću.
Husein-pašina džamija sagrađena je 1569. godine, a zadužbina je Husein-paše Boljanića, hercegovačkog sandžakbega rođenog u pljevaljskom selu Boljanići. Njemu je visoki položaj omogućio da u Pljevljima podigne džamiju, kao svoju zadužbinu rodnom kraju.
Husein-pašina džamija, jedan od najvrednijh spomenika orijentalne kulture na Balkanu, zidana je od tesanog kamena, sa minaretom visokim 42 metra.
Pretpostavlja se da je graditelj džamije neimar Hajrudin koji je sagradio i most u Mostaru.
Izvor-vijesti
