Bez kvalitetnih kadrova nema razvoja turizma, a sadašnja ponuda na tržištu rada nije adekvatna.
Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore pozvao je da se do sljedeće ljetnje
sezone, kroz prilagođeni zakonodavni okvir, stvore uslovi i domaće stanovništvo motiviše za rad u
turizmu, te pojednostave procedure za sezonsko zapošljavanje stranaca.
Sjednicu, tokom koje je razmotrena Informacija o sezonskom zapošljavanju u sektoru turizma, vodio
je predsjednik Odbora Ranko Jovović, a u radu su pored članova učestvovali ministar ekonomskog
razvoja i turizma Goran Đurović sa saradnicima, potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović,
predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, predstavnici Ministarstva rada i
socijalnog staranja, Zavoda za zapošljavanje, Uprave prihoda i carina, Uprave za inspekcijske poslove,
Uprave policije, te lokalnih samouprava i turističkih organizacija.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović podsjeća da je Privredna komora inicirala kod nadležnih uvođenje
kategorije „stalni sezonski radnik“, kako bi se motivisalo nezaposleno domaće stanovništvo da se
prekvalifikuje i ima sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa
pozitivnim iskustvima zemalja EU.
- Potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja privremenih i provremenih poslova i donijeti
Zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i
studenata kao posebne kategorije, tokom trajanja ljetnje sezone rekao je Jovović, dodajući da je
izrada ili dopuna pomenutih propisa, kao i regulative koja se odnosi na zapošljavanje stranaca u toku.
Ističe neophodnost izrade nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, što
treba da prate centri za specijalističku edukaciju kadrova svih profila. - Potrebno je staviti akcenat na pojednostavljenje i digitalizaciju procedura zapošljavanja, kreirati
elektronski portal za registraciju sezonskih radnika, kao i implementirati čl. 81 Zakona o strancima,
koji propisuje da se prilikom aplikacije za dobijanje dozvole za sezonsko zapošljavanje stranca,
biometrijski podaci mogu uzeti u našim ambasadama i konzularnim predstavništvima, prvenstveno iz
regiona – smatra on, dodajući da bi na ovaj način stranac došao u Crnu Goru tek kad dobije dozvolu
za sezonski rad, čime bi se skratila čekanja na šalterima i smanjili troškovi poslodavca.
Jovović, je pohvalio akciju STOP inflaciji i izrazio nadu da će u narednom periodu obuhvatiti više
domaćih proizvoda.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović ocijenio je izuzetno značajnim doprinos
turizma ekonomiji Crne Gore i prezentova najnovije podatke o posjeti turista. - Parametri govore o većem broju noćenja ne samo u odnosu na 2022. godinu nego i na rekordnu
- Sve to i zadovoljstvo turističkih poslenika i ugostitelja daje dobru osnovu za rezultate tokom
ostatka godine, i nadam se da ćemo doći do 1,3 milijarde eura prihoda što bi bio fantastičan rekord i
dodatni podsticaj za ekonomiju – rekao je Đurović.Međutim, ministar kaže da ostvarenje navedenih rezultata zavisi od nas samih, te da je potrebno
riješiti brojne infrastrukturne izazove koji se odnose kako na puteve, tako i na aerodrome. Najavio je
mogućnost uspostavljanja novih i dodatnih linija sa Kuvajtom, Uzbekistanom, Saudijskom Arabijom,
Izraelom, Francuskom, Velikom Britanijom i Poljskom. U osvrtu na temu Odbora, navodi da je
nedostatak kadra nešto sa čim se suočava i Evropa, te da je jedno od rješenja traženje radnika u
Indiji, Pakistanu, Filipinima i drugim dalekim destinacijama. Saglasan je da je moguće rješenje
uspostavljanje instituta stalnog sezonskog radnika što je u nadležnosti Ministarstva za rad i socijalno
staranje. Što se tiče ideje da se biometrija i evidencija prijavljivanja obavljaju u konzularnim
predstavništvima, ministar smatra da je prethodno neophodno unaprijediti njihove kapacitete za taj
posao. Dugo čekanje na prijavu radnika je veliki problem (posebno izražen u Budvi), a ministar poziva
da se iznađe mogućnost kako bi zahtjevi po ovim pitanjima bili završavani u zakonskom roku od 15
dana.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Dašić kazao je da je do danas, za sve
djelatnosti, izdato više od 10 hiljada radnih dozvola, a da se svega dva odsto odnosi na sezonsko
zapošljavanje. Ukoliko se ovaj trend nastavi, dodaje on, očekuje se da će do kraja godine biti izdato
blizu 40.000 radnih dozvola, što je rast veći od 10.000 u odnosu na prethodnu. Prema njegovim
riječima, doprinos u ubrazavanju procesa izdavanja radnih dozvola može biti striktno poštovanje
roka od 15 dana, povećanje broja izvršilaca i efikasnije dostavljanje prijava/dozvola. Najavio je
otvaranje biometrijske stanice u Petrovcu do 15. maja. On je pozvao poslodavce da iskoriste
mogućnost koju daje regulativa da zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad može
podnijeti i poslodavac u mjestu namjeravanog boravka stranca (čl. 79 stav 4 Zakona o strancima).
Predsjednik CTU Žarko Radulović ukazao je da Crna Gora može prihodovati mnogo više sredstava po
osnovu doprinosa, ukoliko bi riješila izazove sa izdavanjem radnih dozvola za strance. On je ponovio
potrebu da se uvaži zahtjev turističke privrede i odobri privremena dozvola za rad od trenutka kada
se podnese kompletna dokumentacija za sezonskog radnika, te omogući poslodavcu da prijavi
sezonskog radnika Upravi za prihode i carine. Time bi, smatra on, država po zaposlenom ostvarivala
poreze i doprinose i za 28 dana, tokom kojih se, prema Raduloviću, prosječno čeka za rješavanje
zahtjeva po ovom pitanju. Skeptičan je po pitanju, da sa postojećom regulativom, možemo
blagovremeno dovesti radnika sa dalekih destinacija. On predviđa veoma dobru predstojeću sezonu,
ali smatra da upravo zbog nedostatka kadra može doći do pada u kvalitetu usluge.
Vladimir Vukajlović, generalni direktor MERT-a, smatra problematičnim predlog za privremene
dozvole za rad za sezonske radnike jer Zakon ne dozvoljava njihovo prijavljivanje u UPC bez matičnog
broja.
Ivan Komatina, načelnik Centralnog registra u UPC, istakao je potrebu boljeg povezivanja registara
između institucija, te najavio predstojeći projekat reforme poreske administracije.
Armend Milla, državni sekretar MERT-a, ponudio je kao moguće rješenje da se omogući rad stranom
sezonskom radniku koji ima potvrdu da je predao potrebnu dokumentaciju, ali i potvrdu ovjerenu
kod notara da je situiran kod crnogorskog poslodavca.
Ana Leković iz Ministarstva rada i socijalnog staranja podsjetila je da je za legalno poslovanje, osim
dozvole za rad, stranom sezonskom radniku potrebno i da sklopi ugovor o radu sa poslodavcem, u
roku od 24 sata po pribavljanju dozvole.
Marko Ćipović, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, informisao je da je u Zakon o radu potrebno
uključiti dvije nove direktive EK, te da se institut stalnog sezonskog radnika treba naći u ovom
propisu.
Milena Raičković, HG Budvanska rivijera, ocijenila je da je potrebno izraditi instrukciju za područne
jedinice MUP-a i poslodavce za prijavu stranca za boravak i rad, a koju može podnijeti poslodavac.
Igor Vujošević, Astoria Grupa, smatra da dio rješenja za nedostajući kadar leži u ponovnom
uspostavljanju obaveznih praksi za srednjoškolce i studente.
Potpredsjednik Nikola Vujović informisao je Odbor o nastojanju PKCG u pravcu razvoja kongresnog
turizma koji značajno može doprinijeti produženju sezone, kao i o izazovima u primjeni zakonske
regulative koja se odnosi na obaveze privrede u korišćenju intelektualne svojine zaštićene autorskim
pravima.
Ministar Đurović zaključio je diskusiju riječima da ostaje dosta prostora za definisanje procedura koje
bi omogućile da brže evidentiramo radnu snagu.
- Snaga je u saradnji Vlade i privrede i to je zajednički, ogroman potencijal koji moramo da
iskoristimo kako bismo kroz male korake ostvarili velika djela. Moramo probati da tražimo modele, a
ne prepreke i idemo u susret privredi, a ne protiv nje – zaključio je Đurović.
Tokom sjednice, predstavnik kompanije „Novi Sjever Mont“ Andrija Janković prezentovao je
turističkim poslenicima ponudu bazenskih liftova za lakši ulazak u vodu osoba sa invaliditetom,
starijih i onih koji su na rehabilitaciji. Riječ je o proizvodima napredne tehnologije, koji se proizvode u
EU i usklađeni su sa najvišim standardima kvaliteta, te su poznati u više od 40 zemalja svijeta.
