Jedna od najvažnijih i ribom najbogatijih pritoka rijeke Ćehotine, Vezišnica je danas samo sjena onoga što je nekad bila. Industrijsko zagađenje, neprečišćene komunalne vode i ilegalne barijere uticale su negativno na nekad bogati biljni i životinjski svijet. Međutim, prvi koraci ka vraćanju života u Vezišnicu napravljeni su danas, uklanjanjem tri nefunkcionalne, ilegalne pregrade. Ovaj je događaj tim važniji ako znamo da je ovo prvo takvo uklanjanje pregrada u regiji.
–Pozdravljamo inicijativu uklanjanja zastarjelih, nepoželjnih i nefunkcionalnih barijera iz rijeka te smo se rado pridružili pozivu koji su uputile nevladine organizacije. Na taj način Opština Pljevlja i šira zajednica direktno doprinose ostvarivanju ekoloških ciljeva, kako nacionalnih tako i međunarodnih, a posebno u kontekstu unaprjeđenja ekološkog statusa rijeka, istakao je Mervan Avdović, potpredsjednik Opštine Pljevlja.
I dok su u Sjevernoj Americi prije nekoliko decenija prepoznali važnost uklanjanja starih i nefunkcionalnih pregrada, u Evropi je taj trend započeo prije desetak godina. Iz godine u godinu uklanja se sve više pregrada, a posebno otkad je u Strategiji EU za biološku raznovrsnost kao cilj prepoznata potreba vraćanja 25.000 km rijeka u prirodno stanje do 2030. godine. Osim toga, ovakvi projekti direktno podržavaju i mjere za poboljšanjem ekološkog statusa koje su propisane Okvirnom direktivom o vodama, na šta se obavezala i Crna Gora.
–Opština Pljevlja prepoznala je priliku za uklanjanjem tri brane na Vezišnici te se priključila pozivu koji je WWF Adria uputila opšinama i javnim ustanovama u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Obzirom da uklanjanjem ove tri brane na Vezišnici ona ponovno postaje rijeka slobodnog toka, posebno nam je drago da je upravo ona lokacija prvog uklanjanja pregrada u regiji. Slične uspjehe želimo ponoviti u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i nastaviti s dobrom saradnjom u Crnoj Gori, gdje je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izrazilo želju za zajedničkim radom na ovoj temi, izjavila je Branka Španiček, koordinatorica inicijative za uklanjanje barijera u WWF Adria.
Uklanjanjem pregrada iz rijeka u njima se ponovno uspostavlja prirodna dinamika protoka vode, omogućava se kretanje ribama i drugim vrstama koje žive u rijekama uzvodno i nizvodno, te se u značajnoj mjeri smanjuje opasnost od poplava, kao i procesi koji mogu dovesti do snižavanja nivoa podzemnih voda koje se koriste kao izvori pitke vode. Rijeke prirodno vrše mnoge funkcije od kojih naše zajednice i mi sami imamo koristi, od osiguravanja pitke vode i hrane, do regulacije posljedica klimatskih promjena te smanjivanja opasnosti od suša i poplava. Zbog toga su inicijative poput ove koja je danas započela u opštini Pljevlja od posebne važnosti, kako za prirodu tako i cjelokupno društvo.
Bez saradnje Opći9ne Pljevlja i nadležnog ministarstva te uz podršku Sportsko-ribolovnog kluba “Lipljen-Pljevlja” ovo ne bi bilo moguće. U projektima zaštite prirode presudno je da sve zainteresirane strane, kao i lokalna zajednica, budu suglasne i podržavaju ih, te da se poštuju svi standardi struke i propisi koje država nalaže.
Tamara Brajović, generalna direktorica Direktorata za prirodu u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma naglasila je kako je ovo samo početak saradnje na identifikaciji lokacija i broja nefunkcionalnih pregrada, čime će se osloboditi desetine kilometara vodotokova i omogućiti obnavljanje biološke raznovrsnosti rijeka.
-Ova inicijativa nije samo tendencija Ministarstva da postigne evropske standarde i realiziuje obaveze prema Evropskoj uniji, već je i želja da se crnogorskoj javnosti pojasni značaj ovih aktivnosti. Važno je našim građanima pojasniti i podići svijest o važnosti biološke raznolikosti, odnosno o posljedicama koje nastaju kada se prirodne vrijednosti nemarnim i nestručnim pristupom podrede pojedinačnim interesima uz nesagledive posljedice na štetu opšeg interesa”, napomenula je Brajović.
Iz WWF Adrije se nadaju kako će se u narednom periodu i druge opšine u Crnoj Gori javiti na poziv koji im je upućen ranije ove godine kako bi se sistemski pristupilo uklanjanju stotina starih i nefunkcionalnih barijera iz crnogorskih rijeka.
Poboljšanje ekološkog statusa rijeke Vezišnice je dio i rada WWF Adrije, Opšine Pljevlja, udruženja “Da zaživi selo”, Eko-tima i organizacije TNC (The Nature Conservancy) na zaštiti gornjeg toka rijeke Ćehotine, gdje se trenutno provode istraživanja kao preduslov buduće zaštite ovog područja. Sve ovo prilike su za dugoročan i održiv razvoj cijelog pljevaljskog kraja, u svjetlu zelene i pravedne tranzicije.
izvor www.wfadria.org
