U Crnoj Gori se poslednjih godina svake godine registruje preko 400 novooboljelih od kancera dojke, dok broj umrlih godišnje prelazi 100. Posljednjih dvadesetak godina u Crnoj Gori tako je godišnje umiralo između 60 i 100 osoba.
Najviše u ovom stoljeću po Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), su 104 osobe koje su umrle od kancera dojke prije desetak godina, dok neki najnoviji nezvanični podaci govore da su u 2019. godini umrle 123 osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003. godine, a to su 62 osobe.
Interesantnost iz Statističkog godišnjaka IJZCG o broju umrlih osoba od kancera dojke su 2009. i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola. Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.
Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku ostavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest.
Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi
već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu.
Nasljedni rizik Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke.
Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole. Kod više od polovine njih bolest se javlja do
pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su:
1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
2. promjene veličine i oblika dojke,
3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici,
5. uvlačenje bradavice i
6. sekret iz bradavice.
Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine
trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči. Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su:
1. prva menstruacija prije 12. godine,
2. prvi porođaj poslije 30. godine,
3. nerađanje,
4. kasniji ulazak u menopauzu i
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti
i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje su najvažnije i koje treba dobro zapamtiti su:
1. osobe – žene najčešće same otkriju čvor,
2. većina čvorova nije kancer i ono najbitnije
3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za
izliječenje.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR)
