Rad TE je odličan, remontni radovi završeni i sada su u toku aktivnosti na realizaciji projekta ekološke rekonstrukcije; glavni projekat bi trebao na reviziju tokom narednog mjeseca, a izvođenje radova bi moglo da počne nakon dobijanja pozitivnog izvještaja od revizione komisije, u četvrtom kvartalu, kaže direktor podružnice Dobrilo Gačević.Dodaje da je pred njima i projekat transporta i odlaganja nusprodukata proizvodnje TE, kao i rješavanje nedostajuće radne snage.
–Obzirom da je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine prekinula postupak za prestanak važenja i reviziju integrisane dozvole do završetka započetih pregovora Ministarstva kapitalnih investicija sa Energetskom zajednicom, TE”Pljevlja” je pokrenula proizvodnju 24 juna i radi punim kapacitetom, kazao je direktor Dobrilo Gačević za list Elektroprivreda.
–Rezultati rada u 1Q2021 su odlični, kako po proizvodnim rezultatima, tako i po pokazateljima pouzdanosti rada. Plan proizvodnje (402.000MWh neto) prebačen je za preko 10% (444.047MWh).
Završen je i remont. Kako ste zadovoljni izvršenim radovima i da li su postignuti uslovi za stabilnu proizvodnju TE?
–Remontni radovi u TE “Pljevlja” predstavljaju skup organizaciono-tehničkih mjera preventivnog karaktera, koji se sprovode u cilju obezbjeđenja ispravnosti rada i radnih funkcija tehnološke opreme elektrane.
Po načinu organizacije, ovogodišnji remont je bio planski, a po vrsti i obimu poslova to je bio srednji (tzv tekući)remont., a koji je obuhvatio svu glavnu opremu elektrane (kotlovsko, turbinsko postrojenje, pomoćne objekte, elektro-energetsku opremu i dr). Ovaj remont sadržao je i neke neplanirane radove, poput remonta-zamjene štapova namotaja statora generatora i svim pratećim radovima i ispitivanjima. Mjerodavnu ocjenu kvaliteta izvedenih radova, svakako će dati rad elektrane u periodu do sledećeg remonta. Što se tiče učesnika ovih radova, to su bili mahom izvođači van sistema EPCG, ali i zaposleni u TE.
Šta bi izdvojili kao prioritetno u narednim mjesecima rada TE?
–Da bi se obezbijedio siguran i bezbjedan rad TE, potrebno je hitno, najhitnije rješavati problem nedostajuće radne snage (prijem, obuka). Pored toga, značajnu pažnju treba posvetiti aktivnostima na realizaciji projekta ekološke rekonstrukcije koji je u toku, a takođe pokrenuti i druge projekte koji treba da omoguće nesmetan rad TE u narednom periodu. Tu, prije svega, mislim na projekat transporta i odlaganja nus produkata proizvodnje TE, istakao je Gačević.
Problem “starosti” zaposlenih u TE je realan, obzirom da dosta stručnog kadra odlazi u penziju. Koji profil zaposlenih
vam najvise treba?
–Termoelektrana ima sistematizovanih 164 radnih mjesta, od čega je popunjeno 152 (uključujući i zaposlene preko agencija za zapošljavanje). Problem dodatno usložnjava odlazak radnika u penziju, posebno onih koji rade u sektoru eksploatacije, tako da će broj zaposlenih krajem avgusta biti ispod 130. Prioritet je, svakako, popuna sektora eksploatacije i obuka novih radnika, a takođe je potrebno ojačati i sektor za održavanje i radove. Buduća ekološka rekonstrukcija TE bi trebala dovesti do drastičnog smanjenja emisija sumpor dioksida, čak do 90% kao i emisije oksida azota do 70%. Kada očekujete završetak projekta i početak radova, kazao je Gačević.
Projekat ekološke rekonstrukcije TE je ufazi završetka izrade glavnog projekta, sa jednim značajnim otvorenim tehničkim pitanjem- rješenje za denitrifikaciju dimnih gasova. Trebalo bi da glavni projekat bude predat na reviziju tokom narednog mjeseca, a izvođenje radova bi moglo da počne nakon dobijanja pozitivnog izvještaja od revizione komisije( tokom 4Q2021).
U budućnosti će cijena za emisiju CO2 značajno rasti, kao i svi drugi troškova vezani sa radom termoelektrana. Ipak TE Pljevlja je i dalje najsigurniji izvor električne energije u Crnoj Gori. S druge strane, najkasnije do 2050. sve TE u Evropi će biti zatvorene. Da li Crna Gora ima odgovor na buduće nedostajeće količine električne energije ?
To je izazov za sve, ne samo za Crnu Goru. Obnovljivi izvori (OI), poput vjetro i solarnih elektrana su samo dio rješenja
problema nedostajućih količina električne energije u budućnosti, obzirom da je udio proizvodnje iz istih znatno niži od udjela instalisane snage OI, tj. prisutne su značajne varijacije proizvodnje zbog uticaja spoljašnjih faktora (insolacija,
jačina vjetra). Drugi aspekt se odnosi na planiranje rada elektro-energetskog sistema (EES) u takvim uslovima.
Zato je neophodno produžiti rad TE u srednjem/dugom roku, sve dok se ne nađu prava rješenja za normalno funkcionisanje EES bez ovog proizvodnog objekta.
O INTERGRISANOJ DOZVOLI
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, tokom sredine juna, prekinula je postupak za prestanak važenja i
reviziju integrisane dozvole do završetka započetih pregovora Ministarstva kapitalnih investicija sa Energetskom
zajednicom.
Agencija je donijela odluku, postupajući po zaključku Vlade od 20. maja, kojim je zadužila Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agenciju za zaštitu životne sredine, da prekinu sve započete postupke za prestanak važenja i reviziju integrisane dozvole, do završetka pregovora Ministarstva kapitalnih investicija sa Energetskom zajednicom, kao prethodnim pravnim pitanjem.
Inače, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine izdala je integrisanu dozvolu Termoeletrani Pljevlja 22. marta 2018.
–Uprava za inspekcijske poslove, Ekološka inspekcija dostavila je Agenciji obavještenje u kome se navodi da operater ne ispunjava mjere iz integrisane dozvole i programa mjera prilagođavanja rada postojećeg postrojenja ili aktivnosti propisanim u uslovima sa akcionim planom tj nije izgrađen glavni projekat i revizija glavnog projekta.
Da je operater u peridou 2018. do 2020. godine utrošio predviđenih 20.000 radnih sati koji su propisani integrisanom
dozvolom odnosno, utrošen je 21.003 radnih sati, navodi se u obrazloženju.
Agencija je nakon toga pokrenula postupak, za prestanak važenja integrisane dozvole EPCG, a 16. juna donijela odluku o prekidu postupka.
