Kao što se i globalno tržište rada suočava sa sporadičnim i nejednakim oporavkom od pandemije korona virusa, a prema posljednjem istraživanju Međunarodne organizacije rada ritam kreiranja novih poslova teško da će nadoknaditi gubitke izgubljenih poslova prije 2023. godine, tako i crnogorski sindikalci ocjenjuju trendove iz prvih pet mjeseci ove godine, ali i upozoravaju da je neophodno uložiti još dosta napora u stvaranje ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta sa dostojanstvenim uslovima rada.
U Uniji samostalnih sindikata Crne Gore (USSCG) smatraju da su statistički podaci veoma zabrinjavajući i opominjući i da zahtijevaju hitne, konkretne i sistemske aktivnosti, ali isto tako da smo u prvih pet mjeseci imali neke skromne, ali pozitivne indikatore na tržištu rada.
Na dan proglašenja epidemije, 14. marta prethodne godine, na evideniciji Zavoda za zapošljavanje (ZZCG) bilo je 35.429 nezaposlenih, dok smo na kraju maja 2021. godine na evidenciji imali 56.385 nezaposlenih, što je gotovo 21 hiljada nezaposlenih više.
Ako posmatramo statistiku za isti period, poredeći podatke iz maja prethodne i maja ove godine, to je 42.194 na 56.385 nezaposlenih lica, što je povećanje za 14.191 i rast stope nezaposlenosti sa 17,89 na 24,3 odsto.
„Prema zvaničnim statističkim podacima, najveći pad broja zaposlenih zabilježen u sektoru djelatnosti: trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala. Tako je u ovom sektoru djelatnosti na kraju 2019. godine bilo 39.834 zaposlena, dok je na kraju 2020. godine bilo registrovano 34.922 zaposlenih“, kazala je za Pobjedu zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihajlović.
Ona ukazuje da prilikom razmatranja ovih podataka, treba imati u vidu da je najveći broj prekarnih (povremeni i privremeni) ugovora, kakvi su ugovori o radu na određeno vrijeme, zastupljen upravo u tim djelatnostima, te da usljed krize izazvane korona virusom značajnom broju zaposlenih ugovori nijesu produžavani.
„Sa druge strane, u ovom kontekstu, trebalo bi imati u vidu i činjenicu da smo tokom 2020. godine bili suočeni sa brojnim izazovima koji su drastično uticali na prošlogodišnju turističku sezonu, usljed čega nije bilo potrebe za angažovanjem većeg broja lica u trgovini, što je bio slučaj sa svim prethodnim godinama kao sezonskim poslovima“, kazala je Mihajlović.
Tokom perioda pandemije i bivša i sadašnja Vlada sprovodile su programe podrške nezaposlenima. Od marta prethodne godine do danas u nekoliko navrata je isplaćivana novčana pomoć licima sa evidencije nezaposlenih u iznosima od 50 do100 eura, dok je jedna od mjera podrazumijevala i oslobađanje dijela troškova za električnu energiju, tačnije 40 odsto ukupnog iznosa računa za mjesece maj, jun i jul.
Ova mjera odnosila se i na penzionere sa penzijom nižom od 222 erua.
„Jedna od mjera koje mogu pomoći novom zapošljavanju, a koja je za USSCG posebno značajna, i na čijoj smo realizaciji i u prethodnom periodu insistirali, jeste mjera podrške novom zapošljavanju. Vjerujemo da ova mjera može ohrabriti poslodavce da pristupe novom zapošljavanju i otvaranju novih radnih mjesta“ kaže Mihajlović.
Na pitanje da li je država, odnosno Vlada, prema mišljenju sindikata, uradila dovoljno da se sačuvaju radna mjesta, Mihajlović je kazala da je epidemija ogolila stvarnost, pokazala da neoliberalizam stoji na klimavim nogama i da tržišta, bez jake intervencije države, ne mogu sama riješiti probleme sa kojima se suočavaju.
„USSCG smatra da su sve do sada preuzete mjere bile sveobuhvatne i da su, upravo zahvaljujući njima, u najvećoj mogućnoj mjeri očuvani i likividnost privrede i radna mjesta. Za određene mjere USSCG je smatrala da su morale biti izdašnije, posebno u prvom talasu korona krize kada je većina privrede trpjela prekid rada, u smislu da se subvencije vezuju za iznos prosječne, a ne minimalne zarade. Ipak, vjerujemo da je u datim okolnostima i sa budžetom koji je u konstantnom deficitu, država uradila veliki posao i pružila veoma značajnu podršku privredi“, smatra Mihajlović.
Ona podsjeća da je USSCG od proglašenja epidemije apelovala na poslodavce da ne reaguju ishitreno i da problem, u kojem smo se svi zatekli, ne rješavaju na način da zaposlenima otkazuju ugovore o radu.
Izvor, RTCG
