Prije krize je tek nešto više od jedne trećine roditelja, njih 38 odsto, razgovaralo s djecom o tome šta prate na TV-u i internetu, a sada to radi preko dvije trećine roditelja, njih 70 odsto
Tokom krize izazvane koronavirusom, roditelji su u mnogo većem procentu podržavali medijsku pismenost djece kroz razgovor s djetetom o tome šta prati na televiziji i internetu i ograničavanje vremena koje dijete provodi uz medije, ali se nije značajno povećao broj roditelja koji ograničavaju medijske sadržaje koji im djeca prate. To su rezultati posljednjeg istraživanja koje je Ipsos, uz podršku Unicefa, sproveo na nacionalno reprezentativnom uzorku roditelja djece uzrasta 4‒17 godina.
Prije krize je tek nešto više od jedne trećine roditelja, njih 38 odsto, razgovaralo s djecom o tome šta prate na TV-u i internetu, a sada to radi preko dvije trećine roditelja, njih 70 odsto, saopšteno je iz Unicefa.
„Naglo povećanje ove prakse tokom mjesec dana društvene distance ukazuje na to da je roditeljima u normalnim okolnostima vjerovatno glavni izazov da nađu vrijeme da razgovaraju s djecom o sadržajima koje prate u medijima. Na ovaj zaključak ukazuje i skok u broju roditelja koji ograničavaju vrijeme koje dijete provodi uz medije – sada to radi većina (62 odsto), a prije krize je to radilo pola roditelja (49 odsto)“, objašnjava direktor Ipsosa za Crnu Goru Vladimir Raičević.
Međutim, broj roditelja koji ograničava sadržaj koji im dijete prati u medijima nije se značajno povećao – nešto više od pola roditelja je to radilo prije krize kao i sada. Samo je jedan manji procenat roditelja iskoristio to što su kulturne institucije obezbijedile besplatne sadržaje za djecu i mlade u medijima. Tek nešto više od četvrtine roditelja (27 odsto) kaže da je češće nego prije krize izazvane koronavirusom gledalo pozorišne predstave zahvaljujući njihovom emitovanju na televiziji. Još manje roditelja, samo 15 odsto, kaže da je s djecom sada više bilo u muzeju nego prije krize zahvaljujući virtuelnim posjetama preko interneta, koje su omogućene tokom ovog perioda, navode iz Unicefa.
„Ključna poruka naše kampanje medijske pismenosti je ’Birajmo šta gledamo, čitamo i slušamo’, jer uticaj medija, prije svega, zavisi od sadržaja koje pratimo. Kvalitetni medijski sadržaji mogu da podrže razvoj djece, kao i njihova analiza kroz razgovor s djecom. Stoga pozivamo roditelje da nastave da razgovaraju s djecom o medijima i da im ograničavaju ne samo vrijeme, već i sadržaje koje prate”, poručuje koordinatorka komunikacija u Unicefu u Crnoj Gori, Jelena Perović.
Svaki drugi roditelj kaže da je tokom ovog perioda više nego ranije s djecom igrao društvene igre, fizički se rekreirao i spremao jela.
„Dobro je da su roditelji višak vremena s djecom iskoristili za oflajn aktivnosti i time doprinijeli uspostavljanju ravnoteže između vremena koje djeca provode ispred ekrana i onog koje je za druge aktivnosti”, ističe psihoterapeutkinja Darija Petović-Bambur.
Skoro svi roditelji (94 odsto) su srećni jer su tokom ovog perioda imali priliku da provode mnogo više vremena s djecom, a tek svaki deseti roditelj kaže da se tokom ovog perioda dosađivao ili da nije znao kako da ispuni vrijeme s djecom.
Ovo je četvrto istraživanje koje je Ipsos sproveo, uz podršku Unicefa, tokom krize izazvane pandemijom Kovida-19. Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje sastoji se od 804 roditelja djece uzrasta od četiri do 17 godina, u Crnoj Gori. Prikupljanje podataka obavljeno je kroz telefonsku anketu s upitnikom prosječne dužine od 15 minuta, u periodu od 25. do 29. aprila tekuće godine.
Ključni nalazi ovog, kao i prethodna tri istraživanja, dostupni su na sajtu Unicefa Crne Gore.
Izvor: vijesti.me
