Milinko Gazdić tvrdi da je bio uvaženi gost u kućama čestitih i časnih Muslimana

Pljevljak Milinko Gazdić, nekadašnji funkcioner Srpske radikalne stranke, reagovao je na tekst objavljen u Pobjedi „Junaci koji su 1992. gazili Muslimane u Pljevljima sad brane svetinje“, objavljen 6. februara, a koji su prenijeli portali.

On tvrdi kako je tekst protiv njega, a da huška na mržnju i sukobe.

Navodi i kako je trebalo zvati njega kao „glavnog junaka“ teksta, čiju reputaciju i ugled su tekstom pokušali da diskredituju “služeći se najperfidnijim spinovanjem”.

Piše da se tekst u mogla „ubaciti i informaciju da je tih istih devedesetih na Milinka Gazdića pucano u blizini porodične kuće u Pljevljima, da mu je na porodičnu kuću bačena eksplozivna naprava, da su mu porodicu uznemiravali telefonom budeći mu ostarjelu majku i ‘hvatajući joj muštuluk’ kako joj je sin ubijen i mrtav“.

“Ovakve radnje UDBE nikada nijesu otkrivene. I ovakvi naručeni tekstovi iste te UDBE su muštulugdžije za slijedeće što će pokušati da urade, ne bi li me disciplinovali, jer sam neprijatan svjedok prethodnog vremena. Mislim da je odavno svima u Crnoj Gori jasno zbog čega se pišu ovakvi tekstovi i usljed kakve se histerije pokušavaju kompromitovati časni i pošteni ljudi ove zemlje. Danas ja, a sjutra ko zna ko”, naveo je Gazdić, pored ostalog.

On je naveo i da stop kadar iz video zapisa o događajima u Pljevljima 1992. godine, a na kojem je on, nije nastao u avgustu 1992, već 16. novembra te godine – Osnivačka skupština SRS i predizborni skup za izbore 1992.

“Ali zlonamjernim i neprofesionalnim novinarima je bilo bitno da mene povežu sa događajima iz avgusta 1992. godine i sa blokadom Pljevalja. Za vašu informaciju tačno je da sam postao član i predsjednik Opštinskog odbora SRS u Pljevalja u septembru 1992. godine, kad je Milika Čeko Dačević već boravio u Istražnom zatvoru u Bijelom Polju”,  naveo je on.

Navodi i da od kada je on postao član i predsjednik Srpske radikalne stranke u Pljevljima tada ni na jednu muslimansku radnju nije bačena eksplozivna naprava i nijedan građanin Pljevalja nije doživio neprijatnosti od članova SRS u Pljevljima.

“Da sam toliko zla nanio svojim Pljevljacima i da sam pozivao na bilo čiju smrt i zločinačke ratne hajke, kao što navedoste u tekstu, sigurno ne bih sad šetao slobodno i uzdignute glave po Pljevljima, za razliku od nekih kojima je za to potrebna brojna svita i obezbjeđenje”, napisao je Gazdić u reagovanju.

Tvrdi i kako je devedesetih godina bio uvaženi gost u kućama, kako je naveo, čestitih i časnih Muslimana iz Pljevalja, „na ispraćajima djece u Vojsku, na svadbama, Bajramima, sjedeći u pročelju trpeze“.

“Pitajte predstavnike Odbora Islamske zajednice u Pljevljima u kakvim su odnosima sa predstavnicma Crkvenog odbora u Pljevljima, čiji je član i Milinko Gazdić? Zaboravili ste u svoj tekst ubaciti i fotografiju koja svjedoči kako Milinko Gazdić sjedi na Božić 2019. godine za istim stolom sa predstavnicima Islamske zajednice, a u tekstu objavljenom tom prilikom se, između ostalog, kaže da je „istaknuta dobra saradnja između dvije vjerske zajednice, kao i mogućnost zajedničkog djelovanja u budućim humanitarnim projektima”,  naveo je on.

Podsjetio je u reagovanju i na to da je 1991. godine učestvovao na ratištu u Hercegovini, po pozivu Republike Crne Gore.

Istakao je i da je 1997. godine prestao da se bavi politikom i da nije član nijedne političke partije.

Naglasio je i kako tekst u Pobjedi „obiluje vojnom i huškačkom terminologijom, punom mržnje, a na drugoj strani je narod koji mirno šeta, sa svijećom i ikonom u rukama i molitvom na usnama“.

“I ja sam ponosan što sam dio tog naroda! Ponosan što na litijama gledam Pljevljake složnije nego ikad, djecu, omladinu, stare, Muslimane i pravoslavce! Svetinje su jedino što nam je preostalo i to ne damo! Danas su ugrožene naše crkve, a sjutra će na red doći i džamije naših sugrađana i mi Pljevljaci smo toga svjesni! Kako branimo naše crkve tako ćemo braniti i džamije. I šetaćemo dok daha imamo”,  poručio je Gazdić.

Izvor: cdm.me