Minimalna zarada u Crnoj Gori sledeće godine biće najvjerovatnije povećana sa 193 na 250 eura. Ove ohrabrujuće najave stižu sa najznačajnijih adresa. Ministar finansija Darko Radunović je najavio povećanje i istakao da će do kraja godine donijeti prijedlog povećanja minimalca koji sada iznosi 193 eura i dodao da u ovom momentu ne može da saopšti koliko. Najavio je da će paralelno sa tom odlukom biti predloženo i smanjenje opterećenja na zarade.
Sagovornici CdM-a kažu da su za povećanje, te da je vrijeme da Crna Gora više ne bude regionalni šampion po minimalcu.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore poručuju da će podržati povećanje minimalne zarade, ali isključivo pod uslovom da se prethodno omogući smanjenje opterećenja na zarade.
“To znači da UPCG, kao zvaničan zastupnik privrede, ne može prihvatiti povećanje minimalne zarade ukoliko se ne usvoji i naša inicijativa o uvođenju neoporezivog dijela zarade tj. ukoliko ne dođe do smanjenja opterećenja na zarade”, istakao je za CdM Mirza Mulešković, šef Sektora za međunarodnu saradnju i ekonomiju u UPCG.
Prema njegovim riječima, kao socijalni partner, Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), učestvuje u radu radne grupe koja ima za zadatak da uradi Analizu efekata uvećanja minimalne zarade kao i smanjenja troškova zarada.
“U tom dijelu, predstavnici UPCG aktivno učestvuju u radu ove Radne grupe, koja ima veoma težak zadatak, a to je procjena uticaja uvećanja minimalne zarade na sve tri strane, poslodavce, zaposlene i na kraju državu, u dijelu prilagođavanja javne potrošnje”, jasan je on.
Mulešković napominje da, kako je dogovoreno na samoj radnoj grupi, učesnici u ovom procesu neće iznositi podatke koji se direktno odnose na rad grupe da bi se obezbijedili adekvatni uslovi rada i eliminisale mogućnosti za bilo kakav dodatni pritisak, a sve sa ciljem kreiranja analize koja je kvalitetna i može objektivno pokazati da li su privreda i država finansijski spremni da istrpe ovo uvećanje.
“Stoga, ovom prilikom pozivam sve subjekte da budu strpljivi, da daju vremena Radnoj grupi da završi svoj posao, da se ne vrši dodatan pritisak javnosti, a sve u interesu kako bi se ovaj problem riješio što kvalitetnije i na dobrobit svih strana”, jasan je Mulešković.
Da je zrelo vrijeme da se minimalac sa 193 poveća na 25o eura smatra i generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković. On za CdM kaže da bi ovo povećanje konačno trebalo da se desi, ali tako da minimalna zarada ne bude ispod 50 odsto od prosječne plate u državi.
“Tri godine pričamo o tome. Mi smo rekli da podržavamo poslodavce u tome da se ogromni nameti koje oni trpe po raznim osnovama smanje, da se nađe osnov da se oni relaksiraju i da se poveća zarada. E, sad, to sigurno ne bi moglo da bude na teret doprinosa PIO, jer su doprinosi PIO od izuzetnog značaja za svakog zaposlenog. Jer, ako mi povećamo minimalnu zaradu a doprinosi PIO ostanu isti ili se smanje, onda su tu gubitnici radnici, a gubitnik je i Fond”, poručio je Keković u izjavi za CdM.
I član Predsjedništva SDP Mirko Stanić smatra da je trenutak da minimalac od 193 eura bude prošlost. On za CdM kaže da najava predstavnika poslodavaca da su spremni da podrže ideju o povećanju minimalne zarade na 250 eura ukoliko se uvede neoporezivi dio zarade, predstavlja odličan pokazatelj da se u Crnoj Gori na svim stranama stvara atmosfera da je nužno riješiti ovaj problem na pravi način.
“Danas imamo situaciju u kojoj 80.000 od oko 185.000 radnika prima manje od 250 eura i ovo predstavlja ogromni sistemski problem. Jer će se desiti da za 20-tak godina imamo armiju penzionera koji će imati minimalne penzije i time današnjim ponašanjem Vlade tempiramo socijanu bombu koja će eksplodirati našoj djeci za koju deceniju. Jer se penzije izvlače na osnovu prosjeka uplaćivanja tokom svih godina staža, a možete pretpostaviti koliku će neko imati penziju ukoliko je ona danas jedva 50 odsto u odnosu na prosječnu platu. Da li će neko sa 90 ili 100 eura penzije moći da plati hranu, struju, ljekove i ostale osnovne životne potrepštine”, pita Stanić.
On napominje da zbog toga SDP snažno insistira na donošenju odluke kojom će se Crna Gora pomjeriti sa neslavnog posljednjeg mjesta najsiromašnije regije u Evropi kad je visina minimalne zarade u pitanju.
“Ovim povećanjem bi se povećale i druge plate u Crnoj Gori u nizu kompanija, država bi dobila više prihoda, poslodavci ne bi osjetili udar zbog uvođenja neoporezivog dijela zarade. Svi bi bili na dobitku, i građani, i poslodavci koji pošteno rade i država sa većim prihodima i boljim punjenjem fondova. Zbog toga je izuzetno bitno da i dalje ova tema bude u fokusu javnosti kako bi uspjeli da barem djelimično poboljšamo status stotina hiljada naših sugrađana koji danas žive od plate koja je ispod minimuma potrebnog za dostojanstven život”, istakao je Stanić.
Minimalna zarada u Crnoj Gori od 193 eura utvrđena je još 2014. Minimalac je veći u BiH, Srbiji, Makedoniji i na Kosovu, iako su kod njih manje prosječne plate. U regionu minimalna zarada iznosi od 45 do 53 odsto prosječne zarade, a u Crnoj Gori ona je 37 odsto.
Izvor: CdM
