Intenzivna proizvodnja voća ( jagodasto, koštičavo, jabučasto, jezgrasto… ) zahtjeva dosta rada, truda, ulaganja i znanja da bi se stvorila ekonomski održiva i isplativa proizvodnja. Voćarska, ratarska kao i povrtarska proizvodnja na otvorenom polju se razlikuje od ostalih poljoprivrednih grana u tome, što ako napravimo kardinalnu grešku u jednoj sezoni, tek tu istu grešku možemo ispraviti u sledećoj sezoni iz razloga što imamo jedan proizvodni ciklus u godini!
Za uspješno podizanje zasada voća treba obratiti pažnju na više faktora :
- Izbor terena ( lokacije )
- Kvalitet zemljišta
- Ekspozicija terena
- Krčenje terena
- Duboka obrada zemljišta
- Pristupačnost vode za navodnjavanje
- Odabir sorte
- Odabir odgovarajuće podloge za određeno područje
- Blizina magistralnog puta
- Blizina objekata za skladištenje proizvoda
Svi gore navedeni faktori su vrlo važni i ako ih sve ispoštujemo možemo očekivati maksimalan prinos i opravdanost investicije. Kada biramo teren na koji želimo podići voćnjak moramo voditi računa da li je to prisojna strana koja voćkama veoma pogoduje . Dobijamo zdravije, obojenije i kvalitetnije plodove koji su kasnije bolji za čuvanje. Ako je nagib zemljišta veliki da ne možemo da vršimo obradu uz pomoć mašina onda vršimo izgradnju terasa gdje pravimo kaskade. Veliki nagib zemljišta nije pogodan iz više razloga ( lako se spiraju hranjivi elementi, onemogućen pristup mehanizaciji, oblikuje se nepravilan oblik krune …)
Teško, neocjedno, zabareno zemljište strogo izbjegavati za podizanje zasada voća. Prije nego počnemo sa obradom treba prvo izvršiti fizičko-hemijsku analizu zemljišta. Npr. Ako zelimo da podignemo zasad voća na površini od 1 ha na toj površini dijagonalno ili cik-cak iskopamo 7 jama 30 x 30 cm, dubine 60 cm. Uzmemo 2 posude u koje cemo da pomiješamo zemlju iz svake jame . Iz svake jame uzimamo uzdužno od 0 – 30 cm, 100 – 150 gr zemlje jedan uzorak i od 30 – 60 cm, 100 – 150 gr zemlje za drugi uzorak . Svih 7 uzoraka od 0-30 cm pakujemo u jednu papirnu vrećicu i svih drugih 7 uzoraka od 30-60 cm u drugu papirnu vrećicu. Posle pakovanja treba uzorak očistiti od korjenčića trave i odstraniti krupnije kamenčiće. Ako pogrešno uzmemo uzorak , pogrešni će nam biti i rezultati analize. Kada smo obavili ovaj zadatak pristupamo krčenju terena , ako ima šiblja, krupnih kamenova, pristupamo ravnanju terena, vađenju starih zaostalih panjeva, uređenje pristupačnih puteva parceli. Sledeći korak je izvršiti duboko oranje ( ako se planira sadnja slabo bujnih podloga) i unošenje organskog đubriva . Najčešće se unosi poluzgoreli stajnjak, koji je star godinu dana. Kada rasturimo stajnjak po parceli treba ga isti dan zaorati, jer je azot koji sadrži stajnjak lako isparljiv element i tim zaoravanjem sprečavamo njegovo isparavanje. Rigolovanje terena predstavlja obradu između 80 -120 cm dubine pa čak i više ako se planira sadnja veoma bujnih sorti. Danas ni jedna ozbiljna proizvodnja voća nije moguća bez sistema za navodnjavanje. Tako da na odabranoj parceli moramo obezbjediti vodu. Danas se obično odmah nakon sadnje razvodi sistem „ kap po kap“ koji je najekonomičniji i ne utiče mnogo na spiranje hranjiva u dublje horizonte zemljišta što nije karekteristika ostalih sistema za navodnjavanje. Nakon toga vršimo razmjeranje parcele i kopanje jama za sadnice. Najbolji raspored sadnica je u trougao jer se tada zemljište najracionalnije iskorišćava. Raspored i razmak sadnje zavisi od: izbora sorte, podloge, formiranja uzgojnog oblika, bujnosti voćke… Takodje vrlo bitno je nabaviti kvalitetan bezvirusni sadni materijal. Kada smo iskopali rupe pristupamo sadnji. Kada stavimo sadnicu u jamu, dodajemo zemlju i jedan dio stajnjaka ( paziti da stajnjak ne pada direktno na žile sadnice) i vršimo zbijanje zemlje okolo sadnice da bi se žile sjedinile sa zemljom. Pored svake sadnice je bitno postaviti po jedan kolac ( nije bitno da li je plastika, metal, drvo) za koji vezujemo sadnicu. Ovim djelujemo na pravilan rast voćke i štitimo voćku od uticaja vjetra.
U prvoj i drugoj godini sadnje ne preporučuje se upotreba herbicida. Vrlo je poželjno izmedju redova gajiti leguminoze kako bi što više zemljište obogatili azotom, a samim okopavanjem leguminoza utičemo na stvaranje povoljne strukture zemljišta. Danas se takođe koristi i protivgradna mreža koja štiti voćke od : grada, sprečava jedan dio ultraljubičastog dijela spektra sunčeve svjetlosti, sprečava napad ptica i jedan dio kripnih insekata na voćke i plodove…
Radoslav Bele Zečević – AGRONOM , pripravnik u NVO „da zaživi selo „
