Pokret za Pljevlja – „Na Jagnjilu zeleni se trava“

SAOPŠTENJE POKRETA ZA PLJEVLJA

Nekada smo, u srećna vremena, pjevali „Pod Lovćenom zeleni se trava, na njoj stado od stotinu brava“. O Pljevaljskim zelenim livadama i hiljadama brava nismo pjevali. Bliži nam je i preči bio Lovćen, na kome je, u vrijeme kad je ova pjesma nastala, počivao Njegoš „najmudrija srpska glava“. U međuvremenu, mnogo je mutne vode oteklo Ćehotinom, a hiljade tona prašine, čađi i lebdećih čestica (PM 10 i PM 2,5) sleglo se na ovaj grad. Zelenih livada, a još manje stada, poodavno nema oko Pljevalja.

Ali evo sreće, iz Rudnika uglja obećaše da će u 2018. godini rekultivisati deponiju Jagnjilo koja će postati zelena livada. Daj Bože, pa da svi složno zapjevamo: „Na Jagnjilu zeleni se trava, na njoj bord direktora spava“.Da ne spava ne bi im se desilo da se upravna zgrada kopa Potrlica uruši u sam kop, a nad provalijom (klizištem) vise iseljeni magacin rezervnih dijelova i benzinska pumpa koja radi smanjenim kapacitetom.

Međutim, teško je povjerovati u takvo obećanje zbog ranijih bajki. Prošlo je više od deset godina kako je ministar Nenezić obećao sanaciju dvije crne ekološke tačke u Pljevljima, deponije Gradac i deponije Maljevac,zahvaljujući kreditu od 50 miliona dolara kod Svjetske banke. Svjetska banka i dalje postoji, kredita nema, deponije Gradac i Maljevac i dalje devastiraju životnu sredinu, a u međuvremenu se promjenilo pet ministara, koji bi trebalo da vode računa o ekološkoj slici Crne Gore i Pljevalja.

Može li se vjerovati poslovodstvu Rudnika, koji eksploatiše ugalj, tako što nakon završene eksploatacije u nekadašnjem polju ostaju brda i doline. O tome najbolje svjedoči divlje jezero u Šumanama, rupa u Borovici, kipa u selu Grevo i Đulina guka pretvorena u rudničku kipu.

Još jedan crni biser, koji govori o nesposobnosti lokalne uprave u Pljevljima. Da ovoga puta ne potežemo velike projekte koji su propali, kao što su blok 2 TE Pljevlja i toplifikaccija grada. Prosto je nevjerovatno da je prošao čitav mandat aktuelnoj lokalnoj upravi, a da nije bila u stanju da izgradi fontanu ispred Doma kulture. Stari Rimljani su još u 4. vijeku prije nove ere napravili staklenu posudu Diatretu koja je  postala jedan od simbola Pljevalja. Nažalost u 21. vijeku lokalna vlast nije bila u stanju da za četiri godine uradi fontanu u obliku diatrete. Pošto na originalnoj Diatreti piše Vivas Panelleni Bono, a ime Panelleniosoznačava ime osobe koja je naručila izradu posude, ili joj je bila namjenjena, predlažemo da se na budućoj fontani, ako se kad napravi, napiše Vivasi ime predsjednika opštine koji to veliko građevinsko djelo uradi.

U Pljevljima, 22.01.2018. god.