Sve cigarete u Crnoj Gori od danas su skuplje za 30 centi po paklici, zbog povećanja akciza na duvanske proizvode, pišu Dnevne novine.
Nove akcize, definisane izmjenama i dopunama Zakona o akcizama koje su prošle sedmice usvojene u Skupštini, primjenjuju se od danas, a obračun cijena u maloprodajnim objektima biće završen najkasnije do 7. avgusta.
Usvojene izmjene dio su Vladinih mjera štednje koje za cilj imaju fiskalnu konsolidaciju, tačnije smanjenje javnog duga i deficita. Njima je, osim povećanja akciza na cigarete, predviđeno i povećanje PDV sa 19 na 21 odsto od 1. januara naredne godine, te uvećanje akciza na alkohol, gaziranu vodu i ugalj.
Planirani prihodi
Od većih akciza na duvanske proizvode Vlada do 2020. godine planira prihod od 35,6 miliona eura.
“Po tom osnovu budžetski prihodi biće uvećani ove godine za 4,6 miliona eura, iduće godine 17,8 miliona, a 2019. 13,2 miliona. Ukupan efekat u tri godine bio bi 35,6 miliona eura”, navodi se u Strategiji fiskalne konsolidacije.
Akcize na duvanske proizvode i alkohol nastaviće da rastu i narednih godina kako bi se uskladile sa iznosima u EU, a planirani prihod države po tom osnovu iznosi 70 miliona eura.
Od 1. januara iduće godine počeće da važe nove akcize na alkohol i gaziranu vodu, dok će od 2019. doći do povećanja akciza na ugalj, što je uskladu sa direktivama EU. Ona će iznositi 15 centi, a obračunavaće se na energetsku vrijednost vrste uglja od jednog giga džula.
Komentarišući povećanje akciza, redovni univerzitetski profesor Miro Blečić kazao je Dnevnim novinama da je u ekonomskom smislu bilo koji oblik tereta ili nameta teret za građane, ali i ukazao da je riječ o mjerama koje su neizbježan dio procesa pristupanja naše države EU.
“Opredjeljenje je da nam je pristupanje EU vremenski poželjnije u što kraćem roku, zbog čega target moraju biti one mjere koje standardizovano primjenjuju članice Unije. Pored ostalog, tu su, naravno, i akcize, kompletni instumenti fiskalnog sistema i ostale mjere ekonomske politike”, ukazao je Blečić.
On navodi da EU nije bez razloga na neki način nagovijestila termin vremenski od par godina do 2022. godine.
“Ako se dinamika realizuje to je upravo vremenska distanca gdje bi trebalo očekivati da se kroz procesno usklađivanje nameti poreskog sistema dovedu do nivoa standardne primjene u EU ili vrijednosti koje primjenjuju njene članice. Svako povećanje u ovakvim uslovima privrednih kretanja, kada još uvijek nemamo brži rast bdp-a čine nepopularnu mjeru. Akcize su poželjne da se uvode i povećavaju na onim proizvodima čija potrošnja društvenoj široj zajednici čine više štete nego koristi”, dodaje on.
Takvo je, kako dodaje, konzumiranje alkohola i cigareta.
“Zašto bi duvan bio dva puta više vrjedniji u Holandiji, Belgiji, Mađarskoj nego u Crnoj Gori. To su proizvodi da ne pobrojavam dalje, luksuzna roba, posebno u ovim trenucima kada se očekuje Za sad je sve to dosta minorno ili skoro da ne postoji. Možete očekivati da svi proizvodi koji su visokog nivoa potrošnje ili standarda budu obveznici akciznog plaćanja”, zaključuje Blečić.
Pripremio, Danko Gospić učesnik projekta “Povežimo se informisanjem”, koji realizuje NVO “Paradoks” u partnerstvu sa NVO “Informativni centar Pljevlja”, podržan kroz program grant šema Zavoda za zapošljavanje Crne Gore
Izvor: Dnevne ovine
