REAGOVANJE NVO EKOLOŠKO DRUŠTVO „BREZNICA“
Reagovanje na izjeve i tvrdnje prof. Darga Blečića, koji je iznio prilikom održavanja javne resprave o toplifikaciji Pljevalja, odnosno izgradnje toplane u Pljevljima kao toplotnog izvora za daljinsko grijanje.
Naime, i nakon održane javne rasprave o procjeni uticaja projekta na životnu sredinu, ostaje nejasno, šta je zapravo svrha gradnje, kada će biti konačna realizacija ove investicije, odnosno kada će pomenuti projekat biti operativan u smislu njegovog potpunog korišćenja od strane krajnjih potrošača?
Ostalo je nepoznato kada će u cjelini biti realizovana toplifikacija grada, odnosno, kada će biti u potpunoj upoterebi i primarna i sekundarna mreža toplovoda.
Kada je u pitanju zagađenje vazduha, odnosno njegov kvalitet u ovom dokumentu se ne precizira na koji načini u kojoj mjeri će se poboljšati kvalitet vazduha u Pljevljima izgradnjom toplane, već se vrlo paušalno ističe da će ovaj projekat “značajno” smanjiti zagađenje vazduha u Pljevljima. Profesor Blečić nije mogao jasno, zainteresovanoj javnosti da kaže ni jedan podatak ili cifru koliko će gradnja toplane poboljšati sadašnje, veoma loše stanje vazduha u najzagađenijem gradu Evrope.
Postavlja se logično pitanje zašto grade toplanu pod izgovorom poboljšanja lošeg kvaliteta vazduha ako ne znaju za koliko će ona doprinijeti smanjenju zagađenja vazduha i poboljšanja sadašnjeg stanja?
Do koje mjere se zamajava zainteresovana javnost pokazuje i činjenica, da se u dokumentima o kojima se vodi javna rasprava ne nalaze odgovori na brojna logična i suštinska pitanja. U cijeloj priči nema veoma važnih podataka o tome koliki će se broj građana Pljevalja priključiti na pomenuti toplovod? Koliko će trajati gradnja kompletnog toplovoda i koja naselja će biti priključena na isti?
Najvažnije pitanje je zašto se prećutkuje i tolerišene poštovanje potpisanog ugovora kojim se EPCG obavezala da prilikom gradnje prvog bloka TE “Pljevlja” paralelno izgradi primarnu i skundarnu mrežu toplovoda i izvršitoplifikaciju grada? To je bila ugovorna obaveza koja do današnjih dana nije ispoštovana. EPCG je i danas dužna da ispoštuje taj ugovor, a ne da se troši novac građana/poreskih obaveznika na gradnju toplane za koju nemao snovnih analiza i studija o načinu gradnje, o njenoj ekonomskoj isplativosti, cijeni i načinu nabavke energenta. Treba li po ko zna koji put podsjećati da već imamo toplu vodu koja trideset pet godina otiče u rijekuVezišnicu, koju očigledno vizionari ne mogu da iskoriste nizašta, pa ni za zagrijavanje domova građanaPljevalja?
Građanimaizainteresovanojjavnostinijeprezentovanoiobjašnjeno, nakojinačinćebitiriješeniimovinskopravniodnosikojiće se javitiodmahnakonpočetkaradovanagradnjicjevovoda?
Velika dilema je i to, odakle će se obezbijediti ogromne količine bio mase kao gorivo za toplanu, samo na godišnjem nivou? Da li je neko radio bilo kakvu analizu i vodio računa o tome koliko imamo zaliha bio mase i kolike su realne reserve, koje bi obezbijedile rad ove skupe toplane u narednih dvadeset ili trideset godina?
Koliko će koštati bio masa koja će se koristiti kao gorivo u toplani? Da li se danas zna njena cijena i cijena koncesija za njenu ekspolataciju? Iz kojih i čijih šuma će biti obezbijeđena bio masa, obzirom da znamo da su date koncesije samo jednom koncesionaruna 30 godina. Ili je već taj koncesionar usmeno pristao da dozvoli sakupljanje i ekspolataciju bio mase iznjegovih, koncesionih etata da se bio masa ekspolatiše? Na koji način i čimeće se obezbijediti njen transport iz šume do postrojenja toplane? Na koji način će se vršiti taj transport ovog energenta, ko će ga ina koji način raditi i koće to, i koliko plaćati?
Niko ne nalazi za shodno da građanima javno saopšti koliko će građana imati mogućnost da bude priključeno na sistem daljinskog grijenja? Da li će to biti oni građani koji i sada imaju centralno grijanje ili će taj broj biti znatno veći i koliki? Niko se nije sjetio da uradi analize i izračuna koliki su iznosi novčanih sredastava koja će biti poterebna građanima da bi svoje domove priključili na toplovod? Ovo iz razloga što se ogromna većina građana Pljevalja nalazi u ekstrmnom siromaštvu a cijela teritorija Opštine u potpunom privrednom posrnuću.
Posebna priča koja se uporno prećutkuje je buduća cijena tog grijanja. Na koji način će građani plaćati to grijenje, po jedinici kalorične moći isporučene iz ovog toplovoda, ili će plaćati cijenu na osnovu kvadratnog metra zagrijavanog prostora? Ako na primjer, cijena grijenja bude kao sadašnja, od oko 600 eura na godišnjem nivou, ogromna većina građana neće moći finansijski da izdrži i obezbijedi grijanje na ovaj način. Onda postoji realna opsanost da građani, zbog velike cijene, prestanu da koriste ovaj vid grijanja i opet se vrate starim navikama loženja uglja.
Sve ovo se mora(lo) i mora znati, prije ulaska u realizaciju i planove, ovako značajnog izahtjevnog projekta.
Sve ovo godvori o neozbiljnosti pristupa ovom, za građane Pljevalja veoma važnog projekta, a koje su planeri, mislioci i vizionari u potpunosti zanemarili i prećutali. Zašto?
