Close Menu
– Najnovije vijesti iz Pljevalja
  • Naslovna
  • Vijesti
    • Politika
    • Ekonomija
    • Društvo
    • Hronika
    • Kultura
    • Informacije dostupne svima
    • Dijaspora
    • Vaše priče
    • Stara Pljevlja
  • Sport
    • Fudbal
    • Košarka
    • Rukomet
    • Odbojka
    • Ostalo
    • Rezultati uživo
  • Kultura
  • Život
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
    • Kuhinja
    • Dom
    • Ljubav i Sex
  • Obavještenja
    • Najava događaja
    • Ostalo
  • PVbiz
  • Oglasi
  • NVO
    • Bez rizika nema dobitka
    • Da zaživi selo
    • Američki ugao
    • Zračak nade
    • Mladi i zdravi stilovi zivota
    • Omladinski klub
    • EKO BAJKA
  • Komšiluk
Facebook X (Twitter) Instagram
Уторак, новембар 17
  • Početna
  • Marketing
  • O nama
  • Kontakt
  • Poslovni imenik
    • Hoteli
    • Restorani
    • Zanatstvo
    • Trgovina
    • Automobili
    • Osiguranje i Finansije
  • IMPRESSUM
  • Politika privatnosti
Facebook YouTube RSS
Login
– Najnovije vijesti iz Pljevalja
  • Naslovna
  • Vijesti
    • Politika
    • Ekonomija
    • Društvo
    • Hronika
    • Kultura
    • Informacije dostupne svima
    • Dijaspora
    • Vaše priče
    • Stara Pljevlja
  • Sport
    • Fudbal
    • Košarka
    • Rukomet
    • Odbojka
    • Ostalo
    • Rezultati uživo
  • Kultura
  • Život
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
    • Kuhinja
    • Dom
    • Ljubav i Sex
  • Obavještenja
    • Najava događaja
    • Ostalo
  • PVbiz
  • Oglasi
  • NVO
    • Bez rizika nema dobitka
    • Da zaživi selo
    • Američki ugao
    • Zračak nade
    • Mladi i zdravi stilovi zivota
    • Omladinski klub
    • EKO BAJKA
  • Komšiluk
– Najnovije vijesti iz Pljevalja
You are at:Početna » Deponije i napušteni kopovi Rudnika uglja
Najnovije vijesti

Deponije i napušteni kopovi Rudnika uglja

adminBy admin12. фебруар 2016.2 коментара7 Mins Read
Facebook Twitter WhatsApp Telegram
Podijeli
Facebook Twitter WhatsApp Telegram

SOPŠTENJE OO SNP PLJEVLJA

Prema Odredbama Zakona o rudarstvu (Sl. List CG, br. 65/08 i br. 74/10), rekultivacija predstavlja rudarske radove koji se izvršavaju na eksploatacionom polju u cilju sanacije zemljišta degradiranog rudarskim radovima u skladu sa rudarskim projektom. Koncesionar je dužan da u toku i po završetku radova na eksploataciji mineralnih sirovina, a najkasnije u roku od jedne godine od dana završetka radova, privede zemljište na eksploatacionom polju namjeni prema projektu rekultivacije zemljišta, odnosno da preduzme mjere zaštite životne sredine sadržane u elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu na koji je od strane organa državne uprave nadležnog za poslove zaštite životne sredine data saglasnost. Prema članu 73. Ovog Zakona, za sanaciju i rekultivaciju zemljišta na kojem je vršena eksploatacija mineralnih sirovina koncesionar je dužan da od svake jedinice proizvoda mineralne sirovine izdvaja sredstva za djelimičnu ili potpunu sanaciju zemljišta, a prema odobrenim projektima sanacije i rekultivacije. Ovo su odredbe za čije nepoštovanje su predviđene kaznene mjere kako za pravno, tako i za odgovorno fizičko lice u privrednom društvu. S obzirom na značaj i neophodnost rekultivacije, odnosno zaštite životne sredine, ova problematika je istovjetno bila tretirana i u prethodnim zakonima kojima je regulisana oblast rudarstva.
Ovako definisanom pitanju ponašanja vlasnika koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina nema se šta prigovoriti, ali kakvo je stanje u stvarnosti kada se ima u vidu poslovanje „ponosa“ crnogorskog rudarstva AD „Rudnik uglja“ Pljevlja?
Ugalj iz pljevaljskog basena eksploatiše se već 64 godine, tačnije od 1952. kada je registrovano prvo preduzeće. Od 1982. godine, Rudnik uglja, TE „Pljevlja“ dnevno isporučuje po preko 5.000 tona uglja. Od 1999. godine, Rudnik uglja gubi status državnog preduzeća i prerasta u Akcionarsko društvo koje je trenutno u dvotrećinskom vlasništvu privatnog kapitala.
Do danas iz površinskih kopova u Pljevaljskom polju i Šumanama otkopano je oko 60 miliona tona uglja i najmanje 300 miliona tona otkrivke koja je izmještena iz kopova i odložena na brojne deponije od kojih treba pomenuti takozvanu „Kipu“ u neposrednij blizini grada i „Jagnjilo“ iznad gradskog naselja. Otkopani ugalj je prodajom na tržištu valorizovan, dok je otkrivka, odnosno „jalovina“ ostala na deponijama koje su potpuno promijenile reljef neposredne okoline grada i u znatnoj mjeri doprinijele zagađenju životne sredine i poremećaju ukupnog biodiverziteta sredine. Pored deponija, iza eksploatacije uglja ostali su otvoreni i potpuno ili djelimično napušteni, nerekultivisani i nezaštićeni površinski kopovi „Potrlica“, „Borovica“, „Šumane“ i „Cementara“, kao i vještačko jezero „Borovica“ i nekoliko manjih stalnih ili povremenih jezera, koje je u stvari vodom ispunjen napušteni kop Rudnika uglja.Imajući to u vidu, nepobitna je činjenica da je svo vrijeme eksploatacije uglja rekultivacija kao zakonska obaveza bila na poslednjem mjestu da bi od kada je rudnik postao Akcionarsko društvo, taj dio posla bio potpuno zanemaren. Ako se nekada takvo ponašanje moglo pravdati „višim državnim interesima“, poslednjih godina, od kada je Rudnik uglja u privatnom vlasništvu, to se sigurno ne može, niti smije na takav način tretirati. Nažalost, država očigledno toleriše protivzakonito i društveno neodgovorno poslovanje ovog privatnog preduzeća čime mu svjesno i namjerno omogućava sticanje profita, na račun degradacije životne sredine i strmoglavog pada kvaliteta života u Pljevljima. Ilustracije radi, ako se uzme da je Rudnik ugljazakonom obavezan da minimalno od svake tone prodatog uglja izdvoji jedan euro za potrebe rekultivacije, to na godišnjem nivou proizvodnje od 1,5 miliona tona iznosi 1,5 miliona eura godišnje, a ako je TE „Pljevlja“ tokom svog rada do sada utrošila oko 40 miliona tona to je samo po tom osnovu 40 miliona eura. Gdje su utrošena tolika sredstva to znaju oni koji su rukovodili svih ovih godina Rudnikom uglja i u čijem se vlasništvu nalazila i nalazi ova kompanija, ali sigurno je da taj novac nije utrošen u zakonom predviđenu rekultivaciju potpuno devastiranog zemljišta izuzimajući veoma male površine za koje se može reći da su uređene u skladu sa elementarnim standardima, kao što je to dio kopa „Borovica“, „Šumane“ i „Cementara“. No, na žalost ove površine služe samo kao primjer kako je trebalo raditi na kompletnonim izeksploatisanim površinama.
Da situacija bude još teža i pogubnija za životnu sredinu „Rudnik uglja“ je izmještanjem otkrivke na deponiju „Jagnjilo“ stvorio novo ogromno nerekultivisano polje na kom je lagerovano brdo od oko 80 miliona tona ničim zaštićenog laporca sa kog i slabiji vjetar donosi u grad ogromne količine prašine. Takođe, samo za potpuno neupućene prostor zvani „Kipa“ predstavlja uređenu površinu. Nažalost, sa aspekta rudarske struke ovo područje zadovoljava samo jedan uslov, a to je da je dobrim dijelom prekriveno zemljištem na kom se mogla razviti vegetacija. Sve ostalo je urađeno suprotno elementarnim standardima počev od visinske razlike u odnosu na nivo prirodnog tla koja iznosi 30-ak metara pa do strukture same deponije u kojoj se nalaze znatne količine otkopanog uglja slabijeg kvaliteta koji po tvrdnjama stručnjaka i danas sagorijeva i emituje štetne produkte u atmosferu. Ovako nestručno urađenim poslom Pljevlja su dobila branu koja onemogućava prirodno strujanje vazduha i uz to deponiju koja potajno dodatno zagađuje vazduh sumpordioksidom i amonijakom neutvrđenih količina. Svjesni katastrofalne greške koju su napravili podizanjem nivoa tla i dodatnim zatvaranjem dovoda vazduha u uže gradsko jezgro, čelnici Rudnika uglja su rado, uz naknadu, ustupili Opštini određene površine što je ova pravdala namjerom da na tom području izgradi aerodrom. Na kraju se ispostavilo da je sva priča bila maska za prikrivanje grešaka koje su napravljene po pitanju rekultivacije ovog dijela površinskog kopa „Potrlica“. O stanju u sada djelimično napuštenom kopu „Potrlica“ odgovor daje samo jedan pogled sa Trlice ili Pliješi, ako tako izgledaju rekultivisani rudnički kopovi u skladu sa Zakonom kako onda izgledaju nerekultivisani.
Stanje koje je iza kopanja „crnog zlata“ iza sebe ostavio Rudnik uglja na kopovima „Borovica“ i „Šumane“ ništa manje je katastrofalno. S obzirom na izuzetno povoljne uslove eksploatacije na ovim kopovima gdje se ugalj nalazio na samo nekoliko metara ispod nivoa tla, nakon njegovog vađenja, u nedostatku materijala kojim bi bile popunjene, ostale su ogromne jame duboke desetinama metara koje potpuno nezaštićene zjape i predstavljaju očigledan primjer nebrige i kršenja zakona o Rudarstvu. I na ovom prostoru Rudnik je pokušao i pokušava da prikrije svoju neodgovornost i nesavjesno i protiv zakonito poslovanje. Tako, napušteni kop na Borovici koji je u potpunosti ispunjen vodom sadašnji vlasnici ovog preduzeća u saradnji sa aktuelnim opštinskim vlastima pokušavaju prestaviti kao buduće kupalište i izletište iako je svima jasno da se radi o prostoru koji je morao biti rekultivisan. Slično je postupljeno i sa napuštenim kopom „Šumane“ čiji nerekultivisani dio je prodat EPCG, navodno za potrebe deponovanja pepela i šljake iz TE „Pljevlja“, čime je ponovo Rudnik uglja sa sebe pokušao da skine odgovornost što nije izvršio rekultivaciju na koju je Zakonom obavezan. Ovo je, nažalost, pominjanje samo dijela onoga što je iza svoje djelatnosti ostavio Rudnik uglja kao sliku svog neodgovornog poslovanja uz jasnu i otvorenu podršku državnih organa koji su bili obavezni da vrše nadzor nad poštovanjem pravnih normi i profesionalnih standarda. Posebno je pitanje, gdjeje i u koje svrhe utrošen novac koji je morao biti izdvajan za rekultivaciju, a čiji je iznos samo od kada ova kompanija posluje kao privatno preduzeće morao biti blizu 30 miliona eura.
Na ova i brojna druga pitanja Rudnik uglja i resorni državni organi moraće dati odgovor u veoma kratkom roku ako ni zbog čega drugog ono zbog potrebe ispunjavanja ekoloških standarda i uslova iz Poglavlja 27 kao jednog od najbitnijih uslova za pristupanje Evropskoj Uniji. Naravno da je mnogo važnije i od toga da građani Pljevalja, nevladine organizacije i politički subjekti koji se iskreno zalažu za ovu sredinu pokrenu široku društvenu akciju koja bi imala za cilj da Rudnik uglja i svi oni koji stoje iza njegovog samovoljnog i bahatog ponašanja konačno ispune svoje obaveze predviđene Zakonom o rudarstvu. Neka ovo skretanje pažnje na jedan od vajvećih problema pljevaljske sredine bude naš početni doprinos toj akciji koja će kad tad rezultirati pozivanjem na krivičnu odgovornost kako Rudnika uglja AD Pljevlja tako i nadležnih inspekcijskih organa države Crne Gore koji su namjerno prelazili preko primjera drastičnog kršenja Zakona o Rudarstvu i drugih pravnih normi koje regulišu tu oblast i oblast zaštite životne sredine.
Informativna služba SNP-a Pljevlja

Share. Facebook Twitter WhatsApp Telegram
Previous ArticlePZP-Skijalište dobra ideja, ali nezbiljan pristup realizaciji
Next Article Crna Gora najviše aero-zagađena u Evropi
admin

Related Posts

Pljevlja u ponudi turističkih agencija: Happy Travel ponovo organizuje dvodnevni izlet u naš grad

14. новембар 2026.

Pljevaljski sir na putu ka standardima EU, proizvođačima najavljene radionice

13. новембар 2026.

Zimske gume od 15. novembra obavezne na više pljevaljskih pravaca i kad je kolovoz suv

12. новембар 2026.

2 коментара

  1. POSMATRAČ on 12. фебруар 2016. 17:38

    Angažovanje TVOJE mehanizacije, kao na Maljevcu, bio bi pun pogodak….

  2. Forever on 13. фебруар 2016. 14:21

    Ovaj tekst je ocigledno pisao mladji clan SNP-a koji ne zna da je SNP svoje politicke promocije pocinjao sa Maljevca, a u ovom tekstu Maljevcu ni rijeci.

Najnovije vijesti

Pljevlja u ponudi turističkih agencija: Happy Travel ponovo organizuje dvodnevni izlet u naš grad

14. новембар 2026.

Pljevaljski sir na putu ka standardima EU, proizvođačima najavljene radionice

13. новембар 2026.

Zimske gume od 15. novembra obavezne na više pljevaljskih pravaca i kad je kolovoz suv

12. новембар 2026.

Rudnik uglja Pljevlja nabavio tri dampera za 3,3 miliona eura

12. новембар 2026.
PLJEVLJA Vremenska prognoza
  • Facebook
  • YouTube
Скорашњи коментари
  • s mile на Komunalna policija Pljevalja i noćas zaustavljala pretovarene kamione sa građom
  • D Šuković на Rudar stigao u Mojkovac sa dvije ekipe, domaćina nije bilo: Tužna slika rukometa na sjeveru Crne Gore
  • Milan на Spor oko asfaltiranja prerastao u javni sukob: Vraneš i Rondović razmijenili teške optužbe
  • PM10Pljevlja на Od januara sve zarade u Crnoj Gori rastu: Minimalna plata od 1.000 do 1.400, prosječne penzije preko 600 eura
  • Ilija на ANKETA: Kako se dolazi do posla na sjeveru Crne Gore?
Copyright © 2026. Powered by OM3GA SOLUTIONS d.o.o. Hosted on OM3GA CLOUD.
  • Početna
  • Marketing
  • O nama
  • Kontakt
  • Poslovni imenik
    • Hoteli
    • Restorani
    • Zanatstvo
    • Trgovina
    • Automobili
    • Osiguranje i Finansije
  • IMPRESSUM
  • Politika privatnosti

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

Koristite Ad Blocker
Koristite Ad Blocker
Naš sajt postoji zahvaljujući prikazivanju online reklama našim posjetiocima. Molimo vas da nas podržite tako što ćete onemogućiti svoj Ad Blocker. Hvala na razumevanju!

Sign In or Register

Welcome Back!

Login below or Register Now.

Lost password?

Register Now!

Already registered? Login.

A password will be e-mailed to you.