U Pljevljima je prošle godine koncentracija zagađujućih čestica prelazila dozvoljene granice tokom 270 dana. NVO Green home najavila inicijativu da Pljevlja dobiju ekološkog inspektora.
Mjere za poboljšanje kvaliteta vazduha zahtijevaju velika ulaganja, ali su koristi koje se time dobijaju višestruke. To treba imati u vidu prilikom rješavanja problema zagađenja vazduha u Pljevljima – istakao je predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Alberto Kamarata.
Računica
Aerozagađenje, prema njegovim riječima, ne muči samo Crnu Goru već i države EU, koja je pripremila paket mjera čijom primjenom će se zagađenje vazduha značajno smanjiti do 2030.
– Prema računici, potrebno je 3,5 biliona eura. Suma jeste velika, ali su koristi koje će se dobiti sprovođenjem mjera vrijedne oko 40 biliona eura. Jer, nove mjere znače nove tehnologije, nova radna mjesta – rekao je Kamarata na okruglom stolu „Posljedice zagađenja životne sredine u Pljevljima“, koji je održan u Podgorici.
U Pljevljima je prošle godine koncentracija zagađujućih čestica prelazila dozvoljene granice tokom 270 dana. Pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović podsjetila je da su, između ostalog, Pljevlja zbog toga svrstana u kritičnu zonu.
Kada je o mjerama za smanjenje zagađenja riječ ona je podsjetila da su to: toplifikacija grada, izgradnja drugog i modernizacija postojećeg bloka TE, zatvaranje i sanacija deponije Maljevac, desumporizacija, smanjenje zagađenja iz saobraćaja kao i izrada studije uticaja zagađenja na zdravlje.
Zdravlje
Do sada nije urađena studija o uticaju zagađenja na zdravlje stanovnika u Pljevljima, iako su prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zagađujuće materije glavni uzrok raka pluća. Epidemiolog u Domu zdravlja u Pljevljima Biljana Čarkilović objasnila je da su registri uvedeni prošle godine, te da je rano za davanje preciznih podataka.
Prema nezvaničnim podacima, godišnje od karcinoma u Pljevljima oboli oko 500-600 ljudi. Čarkilović je rekla da je to paušalan podatak.
– U tu brojku su uračunati i maligni i benigni tumori, lica koja su se razboljela ranije. Orijetaciono, ta brojka bi za prošlu godinu mogla iznositi oko 280 oboljelih. Ali, pouzdane podatke možemo dati samo na osnovu registra – rekla je Čarkinović.
Skup u Podgorici organizovala je Grin houm. Predstavnica te NVO Jelena Marojević najavila je da će danas pokrenuti dvije inicijative. Prva je za objektivno i nepristrasno ispitivanje uzroka zagađenja u Pljevljima i druga da taj grad dobije ekološkog inspektora.
„Pet do 12“
U okviru okruglog stola otvorena je izložba fotografija ,,Izrazi negodovanja“ i prikazan dokumentarni film „Pljevlja, degradirani grad“.
Autor fotografija Vaso Knežević zahvalio je sugrađanima što su mu pozajmili izraze svojih lica.
– Mladi napuštaju Pljevlja, za njima je otišla boja grada. Zato su fotografije uglavnom sive. Ostali su stari ljudi i stara infrastruktira, a stari ljudi ne mogu da promijene ništa – rekao je Knežević.
Akteri filma poručuju da su Pljevlja utonula u maglu i prašinu, da su mu rijeke prljave i ,,mrtve“… te da je „pet do 12“ da se nešto preduzme.
Zbljevo najugroženije
Predstavnik najugroženijih pljevaljskih naselja Vladimir Stanimirović istakao je da su Pljevlja 70-ih godina bila jedan od najčistijih gradova u Evropi.
– Najviše ispaštaju mještani Zbljeva jer je deponija Maljevac na obodu naselja. Oko 20 kuća udaljeno je svega 70 metara od deponije, a najudaljenije samo 350 metara, što je protiv svih zakona. Vlada nije smjela dozvoliti da A2A radi to što radi – rekao je Stanimirović.
(pobjeda.me)
