Lepidoptera – leptiri (fam. Lymantridae – gubari)
Leptiri srednje veličine, odebljala tijela. Spolni dimorfizam dosta istaknut; kod nekih vrsta su u ženki krila zakržljala. Gusjenice pored prsnih imaju još i pet pari trbušnih nogu. Redovno su dlakave, a u nekih su dlake otrovne. Leptiri obično lete noću, ali mužjaci u traženju ženki često lete i danju. Gotovo sve vrste su šumske štetočine, osim Hyogymne morio L. – travnog prelca. Neki spadaju među najopasnije šumske štetočine.
Vrsta : Euproctis crysorrhoea L. (=Nygmia phaeorrhoea Don.) – zlatokraj ili žutotrba
Žutotrba predstavlja polifagnu vrstu štetočine koja se hrani lišćem velikog broja vrsta listopadnog drveća , grmlja . Leptiri su bijele boje sa karakterističnim čuperkom žutih dlačica (ime) koje se nalaze na kraju trbuha. Gusjenica je crnosive boje sa dvije rđastocrvene linije sa leđne strane, a sa strane ima po jednu bijelu liniju koja je sastavljena od kosih crtica. Dužina gusjenice je 30-40mm. Svaki segment ima bradavice sa kojih polaze žute guste dlačice koje se lako lome izazivajući svrab na koži čovjeka. Lutka je duga do 20mm čokoladnosmeđe boje, nalazi se u rijetkom kokonu upredenom u lišće ili u pukotine kore. Jaja su loptasta oblika položena u nekoliko slojeva i prekrivena zlatnožutim dlačicama sa trbuha ženke. Ovo je evropska vrsta koja je prenešena u Sjevernu Ameriku krajem 19. vijeka. Fotofilna je vrsta koja se roji tokom jula mjeseca, leti u večernjim časovima. Nakon kopulacije ženka polaže jaja u jajna legla (300-400 jaja). Mlade gusjenice se pile 2-3 nedjelje nakon polaganja jaja (početkom avgusta). Mlade gusjenice ostaju zajedno, u početku skeletiraju lišće na kojem su se ispilile, a kasnije ga obmotavaju paučinastim nitima gradeći tako početak zimskog gnijezda. Prezimljava u stadijumu gusjenica (III stupanj) koje se nalaze u zimskim gnijezdima. Ova gnijezda se nalaze najčešće na vršnim granama, u njima se najčešće nalazi (300-400 gusjenica). Taj broj ponekad može biti i znatno veći. U rano proljeće započinju sa brstom pupova i tek razvijenih mladih listova. Ovo je veoma opasno jer se može dogoditi da ne dođe do listanja stabala. Odrasle gusjenice se razilaze, samostalno se hrane do kraja maja. Krajem maja i početkom juna mjeseca završavaju razviće, zapredaju se u zaostalom i djelimično pojedenom lišću. Tu ispredaju kokone i hrizalidiraju. Stadijum lutke traje 15-25 dana, nakon čega se ponovo pojavljuju imaga. Ovo je polifagna vrsta koja pokazuje sklonost ka masovnom namnoženju. U stanju je da dovede do pojave golobrsta, posebnu opasnost predstavlja njeno pojavljivanje zajedno sa gubarem.
Ova vrsta štetočine napala je čitavo područije BIH pa je vjerovatno došlo do njenog širenja i na naše područije. Mjere zaštite su jako komplikovane jer je teško koristiti otrovna hemijska sredstva u naseljenim mjestima.
Jedna od mogućih mjera je uklanjanje ljetorasta i lastara sa položenim jajima, larvama ili odraslim štetočinama i njihovo uništavanje može biti osnovna i jedina mjera zaštite od mnogih štetočina. Za vrijeme redovne zimske rezidbe voćaka iz krošnji je potrebno ukloniti ljetoraste sa karakterističnim jajnim leglima kukavičje suze, i zimska gusjenička legla (glogovac, žutotrba) kao i jajna legla gubara koja se nalaze na kori stabala.
Žutotrba na koži ljudi I životinja , preko njihovih otrovnih dlačica, izaziva reakcije u obliku osipa i jakog svrbeža pa se preporučuje da se izbjegava dodir sa ovim insektima.
Pošto se radi o napasnicima šuma nosilac borbe na njihovom suzbijanju je onaj ko gazduje šumama.
OLGICA OTAŠEVIĆ, dipl.inž pejs.arh.
