Blizu 2.000 ljudi zatražilo ljekarsku pomoć

Zimske prehlade i virusi

Nema oboljelih od gripa, ni bolesti sličnih gripu

Dolaskom hladnijih dana povećava se učestalost infekcija respiratornih organa i prehlada, što je u Pljevljima naročito izraženo od početka godine. Gotovo da nema porodice, u kojoj neko od članova nije osjetio simptome kao što su povišena tjelesna temparatura, nadražajan kašalj, kijavica, curenje iz nosa, glavobolja, bolovi u mišićima, malaksalost. Veliki broj ljudi u našem gradu ima česte upale sinusa, koja je i najčešći uzrokzimskih glavobolja, praćenih začepljenim nosem, bolovima u predjelu lica i čela, kašljom. Ipak, mnogi su se odlučili za liječenje kod kuće, a Biljana Čarkilović, epidemiolog, kaže da registrovan je nešto manji broj akutnih respiratornih infekcija zbog zimskog raspusta u školama i vrtićima, i manjeg rizika širenja respiratornih bolesti. Ona dodaje da uvidom u elektronsku bazu na nivou primarne zaštite, u Pljevljima nema registrovanih slučajeva gripa, niti bolesti sličnih gripu. Od početka decembra do 26. januara 1944 pacijenta javila su se izabranom ljekaru sa sipmtomima vezanim za disajne organe, kaže doktorka Čarkilović. U ovom periodu kod 555 pacijenata konstatovana je dijagnoza – akutna upala krajnika; u januaru ljekarsku pomoć zatražilo je 219 građna, a u decembru 336. Najveći broj oboljelih su djeca od jedne do četiri godine (150) slučajeva, zatim djeca uzrasta od pet do devet godina (136 slučajeva).
U ovom periodu kod 22 pacijenta registrovana je upala pluća, a više od polovine oboljelih su u starosnoj dobi od 25 do 64 godine.
Upala ždrijela konstatovana je kod 332 pacijenta, a najviše oboljelih je među populacijom od 25 do 64 godine – 172 pacijenta. U decembru, sa ovom dijagnozom 154 građana javila su se izabranom doktoru, dok je za 26 januara ljekarsku pomoć potražilo 178 građana.
Doktorka Čarkilović savjetuje da kod pojave simptoma infekcije treba odležati nekoliko dana, kako se ne bi javile dodatne komplikacije i da se infekcija ne bi širila na duge. Treba koristiti simptomatsku terapiju, kapi za nos, tablete za grlo, uzimati dosta voća, sokova i toplih napitaka, te da treba imati dobar ritam rada i odmora. Čarkilović naglašava da se ne koriste antibiotici, jer ne pomažu kod infekcija, već u slučajevima komplikacija izazvanih bakterijama, nakon infekcije i isključivo po preporuci ljekara. Ukoliko simptomi ne prođu za nekoliko dana i zdravstveno stanje se iskomplikuje, treba se javiti izabranom ljekaru.
Kao najčešći razlozi pojačanog obolijevanja u zimskim mjesecima navode se nepovoljni mikro i makro klimatski uslovi – neodgovarajuća temperatura i vlažnost vazduha, zagađenje vazduha-smog,u čemu Pljevlja prednjače decenijama, kao i smanjenje opšte otpornosti.
D. Čolović Pljevaljske novine 1.2. 2014.