15 .02. 1928. god. Otvoren Dom zdravlja u Pljevljima, izgrađen iz Rokfelerove fondacije, najviše angažovanjem Pljevljaka dr Uroša S. Ružičića i tada episkopa Petra Đ. Rosića Varnave.
Pljevljaci tog vremena, pripisali su te zasluge tadašnjem ministru zdravlja Andriji Štamparu,pa su po njemu i dali ime današnjem trgu patrijarha Varnave – Raskrsnici. Poznato je da je dr Uroš S. Ružičić bio stipendista Rokfelerove fondacije, i da je za sva svoja dobročinstva i davanja upisivao ime svoje majke Milice S Ružičić. , što je još uvek vidljivo na spomen pločama mnogih humanitarnih, verskih i zdravstvenih ustanova. Patrijarh Petar Đ. Rosić Varnava bio je istinski i veliki prijatelj viteškog kralja Aleksandra Karađorđevića, pa nije čudo što se njegovo ime našlo u kraljevom testamentu, koji je takođe ostao misterija posle njegove pogibije u Marselju 1934. godine.
Zgrada, ove za to vreme izuzetno uređene i opremljene zdravstvene ustanove , izgorela pod nerazjašnjenim okolnostima u požaru 1938. godine. Posle Drugog svjetskog rata na istom mjestu podignut u istom građevinskom obliku, samo od čvrstog materijala zgrada u kojoj je do izgradnje Medicinskog centra na Dolovima, bio Sreski Dom narodnog zdravlja.

Dom zdravlja u Pljevljima na fotografiji- razglednici Sava J. Milića iz 1928. godine.

Sadašnje mesto nekadašnjeg doma zdravlja, sa drugom namenom i izgledom.

Ploča Velikih dobrotvora na neonatološkom institutu u Beogradu, na kojoj su i dva Pljevljaka , patrijarh srpski Petar Rosić Varnava i majka dr Uroša, Milica S. Ružičić.





4 коментара
1928 god. uređeno dvorište i travnjak , a danas 2014 god. drvljanici ispred zgrade koja je stambeni prostor više porodica , pa sad vidite koliko smo napredovali.
@eko,
Dobro zapazanje.., samo molim te odgovori mi sta bi bilo na mjestu danasnjeg stambenog prostora i drvljanika da crnogorske i srpske trupe nisu oslobodile Pljevlja oktobra 1912. ?
Tačno je da su PV mogla imati Dom zdravlja i ranije, kao što bi i sad trebala imati mnogo više sadržaja i objekata. Međutim, moje zapažanje se odnosi na kulturu življenja 1928 – 2014 g. Hvala !!!!
Tek te godine otvoren Dom zdravlja u Pljevljima.. a moglo se to uraditi mnogo ranije ako znamo da:
„Tokom XV veka, za vreme turske uprave, Pljevlja su bila važan trgovački i strategijski grad. Cvetalo je zanatstvo, a trgovačke veze sa primorjem su bile veoma jake. U to vreme su Dubrovčani imali u Pljevljima svoju trgovačku koloniju.
Odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. godine, Crna Gora je dobila teritorijalna proširenja u ovim krajevima, ali su Pljevlja zbog strategijskog značaja i dalje ostala pod okupacijom. Sledeće, 1879. godine, zbog posebnih interesa u ovim oblastima u Pljevlja ulaze i austrijske trupe, pa grad dobija još jednu okupacionu upravu.
Konačno, oktobra 1912. godine, za vreme I balkanskog rata, crnogorske i srpske trupe su oslobodile Pljevlja i ona su ušla u sastav Kraljevine Crne Gore.“