Završen javni uvid u Nacrt Detaljnog urbanističkog palana „Bare 1”
Detaljni urbanistički plan “Bare 1“ na javnom uvidu bio je od 24. jula do 7. avgusta. U tom periodu građani su svakodnevno u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora mogli pogledati nacrt plana dati svoje primjedbe, sugestije i predloge. Centralmnu javnu raspravu obrađivač plana Urban projekt iz Čačaka održao je 26. jula. Malobrojnim sugrađanima Zorica Sretenović je objasnila nacrt plana ukazala šta je obrađivač isplanirao na tom prostoru i kazala da će nakon javnog uvida razmotriti sve pristigle primjedbe i sugestije. Nakon isteka javnog uvida sekeratra Sekretarijata za uređenje prostora Miomir Šljukić rekao nam je da je obaveza obrasđivača da u razumnom roku otkoloni nedostatke, odnosno razmotri sve pristigle primjedbe, sugestije i predloge naših sugrađana uvaži ono što je prihvatljivo i nakon toga nacrt DUPa Bare 1 ide na saglasnost Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Poslije te procedure DUP ide pred odbornike na usvajanje. Inače izradi ovog detaljno urbanističkog plana prišlo se zbog potrebe usklađivanja postojećeg planskog dokumenta sa planovima višeg reda, potrebama korisnika prostora za promjenom namjena površina i usklađivanja faktičkog sa planiranim stanjem povodom stečenih obaveza po osnovu izdatih rešenja za objekte, kao i uređene projektne dokumentacije za infrastrukturne objekte, na ovom prostoru. DUP-„Bare I“ zahvata površinu oko 67 ha. Granica zahvata je prilagođena planskom rešenju u dijelu saobraćaja u kontaktu i regulacije reke Ćehotine pa je planom razrađen prostor u površini od oko 59 hektara. Prostor zahvata DUP-a „Bare I“ je delimično izgrađen sa većom koncentracijom objekata u zapadnom dijelu plana. Ovdje se izdvajaju objekti u funkciji stanovanja i poslovno-proizvodnih delatnosti. Porodično stanovanje čini dominantnu namjenu. Jednu grupu čine objekti koji izlaze direktno na Ulicu Oslobođenja, među kojima se javlja i porodično stanovanje sa delatnostima. Drugoj grupi pripadaju objekti u zaleđu sa organizovanom poljoprivredom. Za njih je karakteristična veća parcela sa ekonomskim i stambenim dijelom.
1 коментар
Nemoj samo da ti strucnjaci ne isplaniraju izgradnju objekata na ovim poljoprivrednim i zelenim povrsinama. Ako je to u planu ostace Pljevlja bez imalo zelenila i mozemo se svi skupa iseliti, jer vece nakarade od grada nema nadaleko ni sad a kamoli ako bude tako. A Pljevlja su bila nekad (pogledajte slike) jedan od najljepsih i najzelenijih gradova dok ljudi od grada nisu napravili rupu. Zasto se nije gradilo i sad sto se ne gradi na neplodnim brdskim povrsinama? pa imamo ogromne vec eksploatisane povrsine koje su ostale posle eksploatacije uglja. Tako se radi svuda u svijetu.