Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“
U septembru ove godine navršiće se punih šest godina otkad je Narodna Biblioteka „Stevan Samardžić“ izmještena iz prostorija Doma kulture u zgradu preduzeća „Vektra-Optel“, nekadašnju Vojnu fabriku. Korisnici usluga Biblioteke sa nostalgijom se prisjećaju dana kada je odlazak u Biblioteku predstavljao poseban doživljaj i značio za njih možda i jedino mjesto bliskog susreta sa kulturnim tekovinama u gradu koji se ne može pohvaliti bogatim kulturnim sadržajima.Uskraćeni za posjete pozorištu, bioskopu i mnogim drugim kulturnim dešavanjima koji su, apsurdno, nedostupni našim sugrađanima, Biblioteka je značila duhovni azil ljudima umornim od sivila provincijske svakidašnjice. Sama riječ biblioteka nosi u sebi neki mističan prizvuk koji asocira na sveukupno ljudsko znanje sakupljano tokom mnogih vijekova. Magija knjige zaslužuje svoj Parnas, prostor gdje će svaka knjiga naći svoje mjesto na polici, kako one stare i pljesnive sa mirisom prohujalih vremena, tako i one nove sa atraktivnim ilustracijama i naslovima, potpisane zvučnim imenima modernih pisaca bestselera. Već šest godina Biblioteka je suočena sa mnoštvom problema sa kojima je pljevaljska javnost dobro upoznata. Treba istaći da prostorije u zgradi nekadašnje Vojne fabrike nisu adekvatne za skladištenje knjižnog fonda. Usled nedostatka prostora, radnici Biblioteke prisiljeni su da znatan dio knjižnog fonda skladište u pomoćnim prostorijama, gdje knjige izložene uticaju vlage i hladnoće tokom zimskih mjeseci neumitno propadaju. Dio knjižnog fonda znatno je oštećen usled prokišnjavanja i poplave zgrade, a takvu štetu je teško sanirati jer pljesni i bakterije, kao i voda koju su knjige upile nastavljaju svoje razorno dejstvo. Vanredni uslovi rada nametnuli su skraćeno radno vrijeme, a udaljenost objekta u kome je privremeno smještena Biblioteka, dovela je do opadanja interesovanja čitalačke publike. Statistički podaci pokazuju rapidno opadanje broja članova Biblioteke. Godine 2000. Dječije odjeljenje imalo je 1037 članova, dok je prošle godine učlanjeno svega 375 mališana. Na Odjeljenju za odrasle članove, 2000. godine bilo je 1054 korisnika, dok je prosječan broj učlanjenih od 2008 do ove godine oko 250. Loša finansijska situacija uslovila je opadanje broja kupljenih knjiga, iako se zaposleni u Biblioteci trude da prate aktuelnu književnu produkciju i nabave što je moguće više novih naslova. Povećanje knjižnog fonda je stalna potreba, ali mora se imati u vidu skučenost prostora kojim Biblioteka raspolaže, tako da svako značajnije uvećanje fonda zahtijeva i uvećanje prostora za njegovo skladištenje. U ovim uslovima je to nemoguće, tako da jedino preostaje nada u skori povratak Biblioteke u Dom kulture. Čitaonica je već priča za sebe, kultno mjesto ovog grada još od osnivanja Biblioteke. Ljudi su rado dolazili u Čitaonicu da pročitaju novine, spremaju ispite ili jednostavno uživaju u tišini, okruženi knjigama. U sadašnjim uslovima, rijetki su posjetioci Čitaonice. Biblioteka dnevnu štampu odavno ne nabavlja zbog nedostatka novčanih sredstava, a skučeni i pomalo klaustrofobični prostor privremene Čitaonice koriste rijetki studenti i to samo u toku ljetnjih mjeseci.
Kakva je sudbina ove naše biblioteke, nikome još nije poznato. Nadležni organi nisu uslišili šestogodišnji vapaj zaposlenih u Biblioteci, pa je neizvjesno kada će se ova kulturna ustanova vratiti iz izgnanstva u prostorije Doma kulture.
Ivana Cvijetć
