Za održiv energetski razvoj Crne Gore potreban je kompromis energetike, ekonomije i ekologije. Uz pojačanu gradnju elektrana, Crna Gora može od 2018.godine postati izvoznik električne energije, ocijenjeno je na javnoj raspravi o nacrtu Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine – Zelena knjiga sa nacrtom Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, koja se juče održala u Pljevljima.
Za tako nešto, potrebno je uložiti 4,33 milijarde eura do 2030.godine u gradnju novih i rehabilitaciju postojećih izvora energije. Referentna Strategija predviđa gradnju drugog bloka TE, termoelektrane na Maoču i hidroelektrana na Morači i Komarnici.
Obrađivač dokumenta dr Mladen Željko iz zagrebačkog instituta „Hrvoje Požar“, ocijenio je da je izrada Strategije razvoja energetike bitna radi investitora, koji treba da sagledaju gdje da investiraju.
– Strategija daje samo usmjerenja. U odnosu na prošlu Strategiju, pomjerena je dinamika izgradnje velikih izvora. Tu je i potreba isticanja jače uloga energetske efikasnosti u energetskoj politici Crne Gore. Što se tiče naših preporuka, potrebno je nastaviti sa rehabilitacijom i ulaganjem u Rudnik uglja kako bi bio sposoban za snabdijevanje drugog bloka TE. Pored toga, treba nastaviti sa istraživanjima basena Maoča i Berana. Preporučujemo da se Rudnik uglja i termoelektrana objedine. Treba završiti revitalizaciju postojećih elektrana, pripremi dokumentaciju za nove elektrane (Morača, Komarnica, Ćehotina), uz postizanje dogovora sa susjedima o korišćenju graničnih vodotaka, naveo jeŽeljko.
On, što se tiče prenosa, preporučuje izgradnju energetskog prstena i nastavak radova na izgradnji podvodnog kabla prema Italiji.
– Što se tiče regulacije, treba nastaviti sa regulacijom cijena struje zbog monopolskog položaja energetskih subjekata, ali treba voditi računa da stopa povrata investicija mora biti podsticajna za investitora, naveo je Željko, dodajući da ne postoji energetski objekat koji nema pozitivan uticaj na životnu sredinu.
– Međutim, današnje tehnologije su toliko ekološki čiste da oko njih imamo vazduh prve kategorije kvaliteta. Energetski sektor je vrlo važna grana vaše privreda, i osnovno je pitanje šta Crna Gora može ponuditi evropskom tržištu?, ocijenio je Željko.
Pomoćnik ministra ekonomije za sektor energetike Miodrag Ćanović ocijenio je da je Strategija razvoja energetike do 2030.godine najvažniji dokument za razvoj ovog dijela Crne Gore.
– Potreban je kompromis energetike, ekonomije i ekologije. Ova rasprava predstavlja podlogu za izradu finalnog dokumenta, a svi zainteresovani mogu dati primjedbe, naveo je Čanović.
Predsjednik Opštine Pljevlja Miloje Pupović kazao je da je potreban dinamičan plan rješavanja ekoloških problema u Pljevljima.
– Ne koristi se višak energije za toplifikaciju, a u Pljevljima je sve manje stanovnika. Dakle, imamo dramatično stanje sa ekologijom i migracijom, zbog toga nam je potreban dinamičan plan rješavanja ekoloških problema, naveo jePupović, dodajući da je treba razmisliti o razvoju hidropotencijala u slivu rijeke Ćehotine. Predsjednik NVO Breznica Milorad Mitrović kritikovao je Nacrt strategije, ističući da Crnoj Gori nije potrebna tolika gradnja izvora energije, budući da KAP i Željezara ne troše 48 odsto ukupne količine struje kako je to navedeno u dokumentu. On smatra da je, umjesto gradnje velikih izvora, potrebno se preorijentisati na obnovljive izvore energije. Ines Mrdović iz MANS-a je zapitala obrađivače, zašto su predvidjeli da će KAP u narednih 20 godina raditi sa punim kapacitetima, iako ta fabrika radi sa prepolovljenim kapacitetima. – -Trebali ste imati opciju da nema KAP-a, jer u tom slučaju Crna Gora nema deficit energije. Pogledajte bilanse iz 2013.godine. U nacrtu Strategije nema odgovore na osnovno pitanje, a to je šta je javni interes za gradnju izvora energije, navela jeMrdović.
Podsjetimo, Ministarstvo ekonomije organizuje, u periodu od 20.05.2013. do 28.06.2013. godine Javnu raspravu o Nacrtu Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine – Zelena knjiga sa Nacrtom Strateške procjene uticaja na životnu sredinu.
Okrugli sto u Pljevljima je drugi od tri planirana u okviru Javne rasprave o ovom dokumentu. Podsjećamo da je prvi održan u Budvi, a treći je planiran u Podgorici, dana 12.06.2013. godine od 11:00 do 14:00 u sali Rektorata Univerziteta Crne Gore.
Ministarstvo ekonomije je obezbijedilo finansijsku podršku Evropske delegacije u Crnoj Gori za realizaciju pripreme Strategije razvoja energetike 2030. koja podrazumijeva sačinjavanje nacrta iste. Za izradu nacrta Strategije razvoja energetike 2030. Evropska delegacija je angažovala COWI Danska koji je izradu nacrta povjerio Exergia SA (Grčka), koja je takođe članica COWI konzorcijuma.
Paralelno sa pripremom Strategije razvoja energetike 2030, Ministarstvo ekonomije je preduzelo aktivnosti na realizaciji druge faze projekta koje se odnose na izradu Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Strategiju razvoja energetike 2030. Za pripremu Strateške procjene obezbijeđena je finansijska podrška KfW. Ugovor između Ministarstva ekonomije Crne Gore i COWI AS Norveška sa partnerima za pružanje konsultantskih usluga za izradu Strateške procjene za Strategiju razvoja energetike 2030, uz saglasnost KfW, potpisan je u novembru prošle godine. Konsultant za Stratešku procjenu je, krajem aprila 2013. godine uradio finalni nacrt Strateške procjene, koji je Vlada Crne Gore usvojila 16.05.2013. i uputila na Javnu raspravu
