Pruga od Pljevalja prema Kosovu ubrzaće razvoj sjevera

Na okruglom stolu održanom u organizaciji Rudnika uglja AD Pljevlja i “Željezničke infrsatrukture” Podgorica u hotelu Franca predstavljena je studija opravdanosti i idejno rješenje nove željezničke pruge Pljevlja – Bijelo Polje – Berane – granica sa Kosovom sa osvrtom povezanosti sa postojećim pružnim pravcima.

Dužina trase od Pljevalja do Bijelog Polja, zavisno od varijanti, iznosila bi od 59 do 68 kilometara. Dužina tunela iznosila bi približno 20 kilometara, što čini 29 do 35 odsto dužine trase

– Imamo i nekih 9 do 14 odsto mostova na trasi, što ukupno podrazumjeva od 43 do 45 odsto objekata na trasi, što značajno poskupljuje investiciju. Međutim, željeznica je mnogo drugačiji sistem od npr. auto-puta, jer imamo diktirane  maksimalne nagibe od 25 promila, koji ne smijemo prekoračiti – rekao je dr Miloš Knežević, dekan Građevinskog fakulteta u Podgorici koji je prezentovao studiju.

-Koridori trase predviđene pruge razrađeni su u dvije dionice: Pljevlja – Bijelo Polje i Bijelo Polje – Berane – granica sa Kosovom. Svaka od dionica je razrađena u pet varijanti u saglasnosti sa uslovima iz projektnog zadatka.

Na osnovu prvih procjena, ukupna vrijednost investicije trase od Pljevalja do Bijelog Polja iznosila bi od 728 miliona do 790 miliona eura, a ukupna cijena pruge iznosila bi oko 1,2 milijarde eura.

-U najboljem slučaju, ako se projektna dokumentacija završi na vrijeme, izvrše izmjene planova i obezbjedi novac gradnja pruga može močeti naredne godine ne prije, kazao je Knežević

Predsjednik Odbora direktora pljevaljskog Rudnika uglja mr Zoran Gospić podsjetio je da su kroz istoriju Pljevlja bila važan saobraćajni čvor, ali i prepoznatljiv po rudarskoj djelatnosti. On je rekao da je od izuzetnog značaja izgradnja ove pruge jer će Pljevlja biti veoma pristupačna investitorima.

– Mi otvaramo mogućnosti dalje distribucije našeg proizvoda i dalji razvoj privrede Pljevlja i dajemo značajan doprinos u razvoju saobraćaja ovog kraja. Prethodnih godina, strateški investitori su često izražavali zadovoljstvo prirodnim bogatstvom Pljevalja, poznavanjem rezervi i kvaliteta mineralnih sirovina, ali su, nažalost, doživljavali i blago razočarenje saznanjem da Pljevlja u XXI vijeku nisu uvezana u mrežu željezničkog, a time i pomorskog saobraćaja, kazao je Gospić.

On je istakao da je Rudnik uglja od početka rada 1952. godine pa do kraja prošle godine eksploatisao oko 63 miliona tona uglja, a na osnovu istraživanja ovjerene rezerve ležišta uglja na prostoru pljevaljske opštine iznose 191 milion tona uglja.

– Moram pomenuti i da je za ovu godinu planirana veoma ambiciozna proizvodnja 1.914.000 tona uglja, za potrebe TE „Pljevlja“ isporuka oko 1.8 miliona tona, dok je predviđena i otkrivka od 6,2 miliona kubika. Svjesni smo da je ugalj najznačajnija mineralna sirovina, a rezerve i kvalitet uglja u pljevaljskom basenu mogu zadovoljiti široku i industrijsku potrošnju, i nadamo se za buduću proizvodnju toplotne energije. Ono što je interes naše Kompanije je zadržavanje naših tradicionalnih kupaca u zemljama okruženja, a transport je u tom smislu do sada bio usko grlo u realizaciji ovih planova. S toga, vjerujem da ovo predstavlja jedan, ali veoma značajan korak kojim će bogatstvo Pljevlja biti pristupačnije svim onim koji žele da ulažu u našu opštinu, na obostrano zadovoljstvo, zaključio je Gospić. On je dodao da je izgradnjom kraka pruge prema Bijelom Polju i dalje, otvorena mogućnost stalne distribucije uglja, ali i drugih ruda i bogatstava ovog kraja i dalji razvoj privrede opštine Pljevlja.

Predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture dr Rešad Nuhodžić, naglasio je da je neophodno uslove željezničkog saobraćaja uskladiti sa evropskim smjernicama

-S obzirom na svoju veličinu i stanje ekonomije, jasno je da Crna Gora nije u mogućnosti da iz izvornih prihoda obezbjeđuje sredstva za velike infrastrukturne projekte i zbog toga joj je neophodna podrška finansijskih institucija i partnerstvo sa privatnim sektorom, koji zahtjevaju jasne strateške dokumente iz kojih se vidi značaj i ekonomska opravdanost takvih investicija.

Prema Studijama koje su ranije urađene i u ovoj koju ćemo danas prezentovati, jasno je da se radi o veoma složenom i zahtjevnom projektu, koji zbog reljefnih formacija i prilično teškog terena za usklađivanje trase, ima prilično veliki broj tunela i mostova kojima se karakterišu sve varijante trase. Koridori buduće pruge  razrađeni su tako da je projektovanje trase podeljeno na dvije dionice:  Pljevlja – Bijelo Polje/Ravna Rijeka i  Bijelo Polje/Ravna Rijeka – Berane – granica sa Kosovom, od kojih je svaka razmatrana u pet varijanti u saglasnosti sa uslovima iz Projektnog zadatka. Razlog za optimizam je i činjenica da će ova pruga međunarodnog značaja, omogućiti bolji životni standard svih građana Crne Gore i Kosova, jer svojom realizacijom povlači privredu: Pljevalja, Bijelog Polja, Berana, Bara, Podgorice i svih mjesta koja gravitiraju ka budućoj pruzi i pruzi Vrbnica-Bar, na koju se ovaj krak nastavlja, naglasio je Nuhodžić.

Izgradnju pruge Pljevlja – Bijelo Polje – Berane – granica Kosova, Rešad Nuhodžić, predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore, ocijenio je kao prioritetan i jedan od najvažnijih zadataka koji će omogućiti ravnomjerniji razvoj sjevera i juga zemlje.

Miodrag Gomilanović koji je jedan od idejnih tvoraca ove pruge istakao je njenu važnost za Pljevlja.

-Ja bih predložio da pruga ide preko maoča, zbog investicija, a kada je u pitanju željeznička stanica mislim da je najbolje rješenje da ona bude kod sadašnje Veterinarske stanice, kazao je Gomilanović.

Predsejdnik opštine Berane istakao je da je ova pruga iz veoma važna za Berane i naglasio da ovaj državni projekat mora da što prije ugleda svjetlost dana. Na prezentaciji su osim predsjednika Odbora direktora Željezničke infrastrukture i Rudnika uglja, učestvovali predstavnici Željezničkog prevoza, Montekarga, Luke Bar, predsjednici opština Pljevlja i Berane, potpredsjednik opštine Bijelo Polje, predsejdnik SO Mojkovac, predstavnici Instituta za građevinarstvo, kao i desetak privrednika iz Pljevlja.

Kada?

Predsjendik opštine Pljevlja dr Miloje Pupović uzeo je učešće u diskusiji, ali bio je voma kratak.

-Naravno da je ovo dobro za Pljevlja, ali ovakvi skupovi su bili i 1977, to se sigurno sjeća gospodin Gomilanović, ovakvi skupovi su bili i osamdesetih godina. Ja ću se nadovezati na gospodina Vuku Golubovića. Želimo da konačno dobijemo odgovor na pitanje, “Kada?”. Budimo realni. Ne možemo stalno držati ovakve sastanke, a gradnja nikako da počne, kazao je Pupović