Od izbrijane linije do portreta Če Gevare

Frizer Ben više od dvadeset godina crta u kosi svojih mušterija

Umjetnost je čovjekov izraz uživanja u radu, rekao je svojevremeno Henri Kisindžer, a tu misao potvrđuje i samouki pljevaljski frizer Bensad Bambur koji više od 20 godina u kosu svojih mušterija unosi život na jedan drugačiji način, crtajući im nakosi sve što požele. Popularne tetovaže u kosi frizer Ben, kakav je već nadimak zakačio od svojih Pljevljaka, radi povremeno, isključivo na zahtjev mušterije i najčešće besplatno. Kao jedinu prepreku u crtanju u kosi, Ben navodi vrijeme, jer za jednu malu sličicu treba izdvojiti bar pola sata.Ipak, ni to ga ne sprečava da oživi kosu crtajući raznorazne simbole, imena, pa čak i portrete.

Benova frizerska priča počinje sada već davnih 1980-tih godina, u vrijeme kada je maštao da postane poznati atletičar. Po uzoru na tadašnje američke sprintere, želio je kockastu frizuru koju mu u to vrijeme niko od pljevaljskih frizera nije umio napraviti.

„Jednog dana, još kao tinejdžer sam uzeo šivaće makaze, stao ispred ogledala i počeo da kratim kosu i donekle uspio da se ošišam onako kako sam htio. Kasnije sam se popravljao i počeo da nosim frizuru koju sam tada želio“, počinje priču Bambur.

Kasnije je iz hobija pravio frizure društvu i komšijama, sve dok jednog dana čuveni pljevaljski frizer Talićnije otvorio berbernicu i pozvao ga za šegrta.

„Usavršavao sam zanat koji sam sam naučio. Htio sam da budem atletičar, kasnije slikar jer mislim da baš dobro crtam ali na kraju sam, ipak, odlučio da se bavim ovim poslom. Danas imam svoj frizerski salon i srećan sam što radim posao koji volim“, objašnjava Ben.

Znao je da posjeduje talenat za crtanje ali da posjeduje talenat zacrtanjem u kosi je otkrio tek kada je prema njegovim riječima jednog dana nezadovoljna mušterija ušla u frizerski salon i pitala da li može da popravi frizuru koju je prethodno neki drugi frizer mnogo skratio.

„Začuđeno gledajući tog momka došao sam na ideju da mu izbrijem nešto na tom dijelu kose na šta je on pristao. Poslije desetak minuta, ‘najk’ znak je bio gotov, a momak je bio prezadovoljan, i tako je sve krenulo“.

A za tu neobičnu umjetnost koristi se isključivo starim metodama, od kojih glavnu ulogu igra stara frizerska britva.

„Mušterija predloži ideju, a ja u glavi napravim skicu kako bi to moglo izgledati. Flomasterom grubo u kosi nacrtam željenu sliku i polako počinjem sa izbrijavanjem. Liniju po liniju precizno izbrijavam jer ako jednu pogrešno odradim cijela slika gubi svoj smisao. Za ovo je potreban ogroman talenat a li i volja, jer je ova vrsta crtanja naporna i oduzima dosta vremena“.

Ideja mu, kaže, nikada ne nedostaje, ali značajnu ulogu ima i oblik glave i veličina kose.

Čak je i čuveni portret kubanskog vođe revolucije Ernesta Če Gevare uspješno prenio na kosu jednog momka, ali poslije nekoliko sati rada. Plavokosom dječaku je u kosi napravio portret lava, a plava kosa je tada izgledala kao griva. Zanimljiva je i slika fudbalske lopte koju je poslije jednog svjetskog prvenstva radio na glavi jedne mušterije i za koju je ostavio između tri i četiri sata.

Stalna mušterija, Bato Aranitović, smatra da je Ben najbolji frizer u Crnoj Gori, prvi koji je počeo da se bavi tzv. tetovažama na kosi, ali da je previše skroman i da neće da hvali svoje radove.

„Veoma skroman, kulturan, Ben je osoba kod koje se uvijek osjećate prijatno. Salon u kom nema praznih priča, već samo konstruktivnih razgovora je mjesto gdje možete sresti ljude različitih profesija. Ono što ga izdvaja jeste i to, što se nigdje ne reklamira, ne kači diplome u svom salonu, već mu na zidu stoje slike koje je on sam radio“, kazao je Aranitović.

Pored crtanja u kosi, Ben se oprobao i u drugim vještinama, pa je nekim mušterijama crtao po bradama i obrvama. Svoju kolekciju fotografija čuva u svom malom frizerskom salonu za koji kaže da je mjesto koje ima dušu i tradiciju.

Stara frizerska britva je nezamjenjiva

I ako sama oštrica britve izaziva jezu, frizer Ben je koristi kao sredstvo za crtanje u kosi. Kao i sve u salonu i ona ima tradiciju. Dosta je stara, a sada je pored crtanja, koristi i za brijanje svojih mušterija. Kada se britva istupi, ona se oštri kožnim kaišom, i to sa obje strane.

„Malo ko danas pored žileta koristi britvu. Ova moja je prava britva stara više od 50 godina,  i još uvijek me nije iznevjerila. I dan danas postoje mušterije koje se kod mene briju samo zato što koristim britvu“, kazao je Bambur.

izvor, „Dnevne Novine“ Nemanja Lacman