U pravoslavnim hramovima, koji su zadržali istočni hrišćanski obred, na Veliki petak ne zvone zvona već se bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.
Pravoslavne crkve obilježavaju danas Veliki petak, stradanje i smrt Isusa Hrista i dan žalosti za sav hrišćanski svijet.
Veliki petak, posljednji najznačajniji dan u nedjelju Hristovih stradanja, biće obilježen posebnim obredima u svim pravoslavnim crkvama.
Isus Nazarećanin car Judejski, kako je zapisano u Jevanđeljima, umro je na krstu u „šesti čas dana“, i tada su se zavjese jerusalimskog hrama pocijepale na pola, sunce se pomračilo i sva zvona su popucala.
Zato u pravoslavnim hramovima, koji su zadržali istočni hrišćanski obred, na Veliki petak ne zvone zvona već se bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.
Na Veliki petak se ne služe liturgije već carski časovi sa čitanjem jevanđelja o događajima u Nedelji stradanja. Mnogi vjernici u znak žalosti na Veliki petak ne jedu i ne piju do zalaska sunca
Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta, a prema pravoslavnom kanonu to je hrana na vodi.
Mnogi vjernici u znak žalosti na taj dan ne jedu i ne piju do zalaska sunca.
Na Veliki petak se farbaju jaja i to u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove.
