Državne institucije, organi državne uprave i lokalne samouprave u neznatnoj mjeri zapošljavaju osobe s invaliditetom (OSI) i time ne poštuju Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju te populacije, koji ih obavezuje na to. To je saopšteno na okruglom stolu „Posebni doprinosi za zapošljavanje OSI“ koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje kroz projekat „Naš je budžet naša stvar“.
Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore 2008. godine bilo 2.536 OSI.
„36 osoba s invaliditetom je zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme i jedna osoba na neodređeno vrijeme. Danas imamo nešto oko 700 zaposlenih, ali i preko osam hiljada OSI na evidenciji nezaposlenih“, navela je Vujačić.
Prema njenim riječima, i nakon 11 godina od usvajanja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, država, odnosno državne institucije i organi državne uprave i lokalne samouprave u neznatnoj mjeri zapošljavaju osobe s invaliditetom.
„Time ne poštuju Zakon, koji i njih kao poslodavce, ne samo s aspekta Zakona, nego i Ustava i Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, obavezuje da zapošljavaju osobe s invaliditetom i time štite njihova prava“, istakla je Vujačić.
Ona je kazala da ni nakon deceniju nije došlo vrijeme „u kojem smo potpuno i o svemu informisani“.
„Ni dalje nemamo informacije da li svi poslodavci u Crnoj Gori, bez izuzetka plaćaju posebne doprinose za zapošljavanje OSI, kao vid sankcije ukoliko ne zapošljavaju OSI, ili još preciznije ako to ne čine kao što se navodi u Izvještajima Državne revizorske institucije (DRI) za pojedine subjekte, da li plaćaju prekršajne kazne za to u skladu sa Zakonom“, ukazala je Vujačić.
Ona je rekla da se ni dalje ne zna kako funkcioniše kontrola obračuna i naplata posebnih doprinosa u praksi, na terenu, a ne samo na osnovu popunjenih obrazaca, kao ni na koji način, za koje svrhe i kada Ministarstvo finansija raspolaže razlikom iznosa koja se prihoduje godišnje po ovom osnovu i opredijeljenog iznosa za mjere profesionalne rehabilitacije, koji je u skladu sa godišnjim Zakonom o budžetu na raspolaganju Zavodu za zapošljavanje.
„Godinama, ta razlika iznosa jeste manja, ali je i dalje milionska razlika između rashodovne strane Zavoda za zapošljavanje i prihoda po osnovu posebnih doprinosa za zapošljavanje OSI prikazanoj u Zakonu u budzetu u okviru Ostalih doprinosa“, ukazala je Vujačić.
Ona smatra da je neprihvatljivo da država, odnosno Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije stvorilo uslove za osnivanje posebnih organizacija za zapošljavanje, ali i da se, kako je navela, cijela politika OSI svodi na rješavanje pitanja posredstvom grant šema jednom ili dva puta u toku godine.
„Grant šeme jesu značajan podsticaj za zapošljavanje OSI, doprinijele su većem broju zaposlenih, ali nijesu dovoljna mjera za dugoročne efekte i rezultate u konkretnim slučajevima jer se ova politika ne smije svesti na puke brojke“, rekla je Vujačić.
Ona je upitala zar je mogao cijeli resor u Ministarstvu rada i socijalnog staranja na poziv da učestvuje na okruglom stolu može reći da su svi a koji bi mogli govoriti na ovu temu van zemlje ili na godišnjem odmoru.
Istraživačica javnih politika u Instititutu alterativa, Ana Đurnić, smatra da bi sve organizacije civilnog društva, svaki građanin i mediji u društvu trebalo da se bave budžetskom stranom javnih politika.
„Smatramo da budžetska strana javnih politika, odnosno tokovi novca i analiza budžeta, ne smiju biti predmet rada uskog kruga stručnih organizacija i institucija. Smatramo da svaka organizacija, čime god da se bavi, i koju god javnu politiku da prati, bolje će je unaprijediti i jasnije će je sagledati i cjelishodnije, ako bude gledala i budžetsku stranu“, istakla je Đurnić.
Generalni direktor za državni budžet u Ministarstvu finansija, Bojan Paunović, ocijenio je da su u prethodnom periodu preduzeti znatni napori na unapređenju položaja OSI, od čega je, kako je naveo, jedna od najznačajnijih oblast reforme usmjerena na stvaranje uslova za zapošljavanje OSI, „kako bi se omogućilo ispunjavanje jednog odosnovnih ljudskih prava, a to je pravo na rad“.
„Na predlog resornog Ministarstva, dosta je urađeno u domenu postavljanja adekvatnih osnova u smislu donošenja strategije i podzakonskih akata u ovoj oblasti, ali i takođe kroz, rekao bih, adekvatnu finansijsku podršku budžetskih izdvajanja, koja su pratila razvoj kapaciteta i aktivnosti Fonda za profesionalnu rehabilitaciju“, naveo je Paunović.
Državna revizorka rukovoditeljka Odjeljenja za vršenje revizije uspjeha ispred DRI, Ivana Jovanović, kazala je da su dva ključna aspekta koji se odnose na oblast zapošljavanja OSI.
„Mislim da to jeste jedna sistemska stvar koja treba da se rješava u koordinaciji više organa. U tom smislu, DRI vodi računa o finansijskom aspektu obračuna doprinosa. To je nešto što je kontinuiran proces“, navela je Jovanović.
Ona smatra da je, kada je u pitanju ova tema, ključna uloga Ministarstva finansija, „jer doprinos za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju OSI je namjenski doprinos, što znači da sva sredstva prikupljena pod tom osnovu, treba da budu utrošena namjenski“.
„Mislim da je to jako bitno, da sve ono što se prikupi od tih prihoda, utroši se za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI“, navela je Jovanović.
Predstavnica UMHCG, Ivana Bogdanović, je predstavljajući Analizu o finansijskom aspektu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, kazala je iako se povećava iznos koji se na godišnjem nivou opredjeljuje za mjere profesionalne rehabilitacije i grant šema, ogroman je broj i dalje nezaposlenih OSI.
„U aprilu 2019 godine, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, nalazi 8.430 OSI. Najviše se nalazi u Beranama, Petnjici, Rožajama, Plavu, Gusinju i Andrijevici. U Beranama se nalazi najveći broj OSI, i najviše je visokoškolaca. 5.058 OSI se nalazi na evidenciji u Beranama“, navela je Bogdanović.
Ona je kazala da je Zavod za zapošljavanje potrošio u 2014. godini 450.219 eura, a da je na raspolaganju imao jedan milion, prema Zakonu o budžetu.
„U novembru je raspisan poziv za grant šeme. Te godine očekivani doprinos je bio 12.656,092 a ostvareni doprinos bio je 10.988.195 eura“, kazala je Bogdanović.
Govoreći o 2018. godini, Bogdanović je kazala da je Zavod potrošio 5.923.672 eura, a da je na rapolaganju bilo šest miliona eura.
„Očekivani doprinos bio je 12.712.487 eura. Ostvareni doprinos bio je 11.820.793“, kazala je Bogdanović.
Govoreći o preporukama, Bogdanović je kazala da su date preporuke u segmentu izmjene novog zakona.
„Potrebno je „vratiti“ stipendiranje u novi Nacrt zakona i razviti kriterijume za primjenu, definisati pojam razumnjh adaptacija, otvoriti konkurs grant šema tokom cijele godine“, navela je Bogdanović.
Milenko Vojičić je rekao kad je pitao gdje su njihove pare, dobio je odgovor da oni ne umiju da potroše novac, i da nema kvalitetnih projekata.
„UMHCG je tada podnijelo dva projekta, gdje nam je odgovoreno da ne mogu da finansiraju projekte jer nije raspisan poziv. Ovakvo zavlačenje je najveći problem. Čitava priča oko ovih para je ne na mali dio, nego na krivi dio“, istakao je Vojičić.
Marija Radinović iz Socijalističke narodne partije pitala je kako država sankcioniše poslodavce koji ne plaćaju posebne doprinose zbog nezapošljavanja OSI, kao i da li je iedan poslodavac kažnjen zbog nezapošljavanja OSI.
Predstavnica Poreske uprave, Svetlana Vukićević, kazala je da u ovom trenutku nema podatke koliko je poslodavaca kažnjeno zbog nezapošljavanja OSI, kao i da nemaju specijalizovane inspektore koji su zaduženi za tu temu.
Projekat Naš je budžet naša stvar! je finansijski podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta”, koji sprovodi Institut alternativa, u partnerstvu s Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, a uz finansijsku podršku Evropske unije kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.
izvor:rtcg.me
Poleksić Nada učesnica u projektu ,,Informacije bez prepreka “ koji finansira
ZZZ CG
