Najsjevernija crnogorska rijeka Ćehotina, skrivena a raskošna, malo poznata i prepoznata i samim Pljevljacima, ali poznata starim njemačkim ihtiolozima iz 50-tih godina prošlog vijeka, kao prirodno mrestilište za salmonidne vrste riba, rijeka prebogata pastrmkom i lipljenom, kao i sa kraljicom ćotinskih brzaka – mladicom.
Ćehotina ili Ćotina, kako je često Pljevljaci zovu, je glavna vodna arterija Pljevaljskog kraja. Dužine je oko 130 km, od tog 93 km na teritoriji Crne Gore, i to skoro čitav taj dio pripada pljevaljskoj opštini. Izvorište joj je ispod planine Stožer, a tok joj je usmjeren prema sjeverozapadu dajući vodu Drini, kod Foče, gdje nastaje ona poznata narodna pjesma: “Dvije su se vode zavadile, Ćehotina i studena Drina…”.
Na Ćehotini postoji akumulacija Otilovići koja je nastala iz potreba pljevaljske termoelektrane. Jezero se nalazi na 5 km uzvodno Ćehotinom od Pljevalja, a dugo je oko 11 km. Iako vještačko, uspjelo je da se uklopi u ambijent, ima dosta vijadukta i krivina, što je vrlo zanimljiva pojava u prirodi. U jezeru ima dosta bijele ribe (klen, škobalj, nerast), pa su zbog obilja hrane prisutne i krupne pastrmke potočare.
Tok Ćehotine je raznolik, prepliću se kanjoni, gdje Ćotina djeluje kao prava planinska brza rijeka, i luke i livadski ambijenti, gdje djeluje kao lijena pitoma rijeka. Upravo ta raznolikost omogućuje ribolovcu atraktivnost i garantuje dobar ambijentalni doživljaj. Naročito su atraktivne lokacije nizvodno od Pljevalja gdje se ribolovac osjeća kao da se nalazi u potpunoj divljini, sa odsustvom civilizacije, sa potpunim mirom koji jedino remeti skok lipljena pred sumrak, ili jači klobuk u kraj obale od pastrmki potočara.
Izvor: CDM
Mirjana Sandić učesnica projekta „Informacije bez prepreka“ koji finansira ZZZ CG
1 коментар
Niko je ne zove „Ćotina“. Sramota sta pisete.