[sg_popup id=“72864″ event=“inherit“][/sg_popup]
U 4.000 seoskih domaćinstava na području opštine, njih oko 3.000 se bavi poljoprivredom i raspolaže stočnim fondom od oko 10.000 grla krupne i oko 25.000 grla sitne stoke. Te činjenice, kaže sekretar za privredu Budimir Bajčetić, obavezuju Sekretarijat, u čijem sastavu su službe za poljoprivredu i za preduzetništvo i turizam, da što bolje planira i organizuje svoje aktivnosti.
PODRŠKA
Agrobudžet za 2018. godinu je 302.300 eura, a sadrži 24 agrobudžetske mjere podrške, od čega se 51% odnosi na stočarstvo, za oblast voćarstva oko 18%, ratarstva, povrtarstva i organske proizvodnje oko 13%, pčelarstva oko 6% i za ostale mjere oko 12%.
– Najviše novca je namijenjeno za subvencioniranje proizvodnje mlijeka 69.000 eura (0,03 eura/litar) i uzgoj priplodnih junica i tov junadi i bikova 60.000 eura (100 eura /grlu). Za podršku proizvodnje jagodičastog voća namijenjeno je 25.000 eura, kontinentalnog voća 20.000 eura, ratarskoj proizvodnji 20.000 eura, unapređenju pčelarstva 15.500 eura a za podršku investicijama na porodičnim gazdinstvima u zaštiti pljevaljskog sira 15.000 eura. Organska proizvodnja kojoj se okreće sve više poljoprivrednika podržana je sa 9.000 eura, a promocija poljoprivrednih proizvoda i obuka proizvođača 9.000 eura. Za mjere za poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima iz opštinske kase je izdvojeno 8.200 eura, podršku finansiranju projekata u poljoprivredi 8.000 eura. Za modernizaciju poljoprivredne proizvodnje i zadovoljavanje standarda u stočarstvu namijenjeno je 7.000 eura, osiguranje registrovanih poljoprivrednika 6.000 eura, nabavku visokih tunela i profesionalnih plastenika 5.000 a podršku u nabavci opreme za navodnjavanje 5.000 eura – kaže Bajčetić.
Stavka prerada poljoprivrednih proizvoda iznosi 5.000, podrška proizvodnji povrća i šampinjona 4.000 eura, zaštita oznaka porijekla pljevaljskog sira 2.500 eura, posjeta sajmovima 2.000 eura, regionalna izložba meda 2.000 eura. Iz Agrobudžeta podršku u iznosu od 1.600 eura su dobili bračni parovi na selu, za proizvodnji rasada povrća cvijeća i ljekobilja izdvojeno je 1.500 eura, agrohemijsku analizu zemljišta 1.000 eura a za podršku osiguranja poljoprivredne proizvodnje 1.000. Bajčetić očekuje ostvarenje Agrobudžeta na nivou prošlogodišnjeg, oko 300.000 eura, tako da će ukupna ulaganja u subvencije poljoprivrednicima iz opštinske kase za posljednje četiri godine iznositi iznad milion eura.
– Ukoliko se u ovoj godini održi nivo ulaganja iz 2017. godine Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i opštine u subvencije, izgradnju i održavanje seoskih puteva i vodovoda, za posljednje četiri godine će biti uloženo u poljoprivredu i ruralni razvoj opštine oko 7,5 miliona eura – ističe sekretar Bajčetić.
Sekretarijat za privredu, kaže on, polaže punu pažnju edukativnim i promotivnim aktivnostima, koje su usmjerene na organizovanje predavanja, studijskih putovanja, prezentacija, posjeta sajmovima i izložbama, organizovano i pojedinačno (Novi Sad, Goražde, Beograd, Nikšić, Osečina, Kotor, Sarajevo, Tivat, Arilje, Bijelo Polje, Prijepolje, Podgorica…). Sa njih se pljevaljski poljoprivrednici vraćaju okićeni velikim zlatnim i drugim medaljama za sir i kajmak, organsko brašno, med i druge pčelinje proizvode i voćne rakije. Posebna pažnja posvećuje se manifestacijama koje su prilika da pljevaljski poljoprivrednici predstave svoje uspjehe, ali i usvoje nova znanja i iskustva. Ove godine podržane su manifestacije – XVII Dani pljevaljskog sira, IX Regionalna izložba meda, pčelinjih proizvoda i pčelarske opreme, XXIII Prva kosa Crne Gore, Dani pljevaljske mirisne ruže, izložbe NVO Šarenica…
PROMOCIJA
Krajem oktobra održana je druga Nacionalna konferencija o poljoprivredi i ruralnom razvoju u Crnoj Gori. Konferenciju su organizovali Mreža za ruralni razvoj i opština Pljevlja, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz učešće partnera: Delegacije EU u Crnoj Gori i SWG RRD i prijatelja konferencije, Rudnika uglja – Pljevlja i AD Veletex iz Podgorice, uz veliko interesovanje javnosti i medija. Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.
– Na konferenciji je prisustvovalo više od 150 učesnika, među kojima su bili predstavnici Vlade i Ministarstva poljoprivrede, predsjednici osam crnogorskih opština, eksperti i gosti iz EU i više zemalja regiona, predstavnici međunarodnih organizacija, naučnih, akademskih i drugih obrazovnih institucija, poljoprivredni proizvođači i predstavnici lokalnih uprava, predstavnici privrede, NVO, svih institucija vezanih za poljoprivredu i ruralni razvoj Crne Gore i dr. U okviru konferencije održano je ,Agroveče“ na kojem su uručena nacionalna priznanja MOBA za doprinos unapređenju poljoprivrede i ruralnog razvoja. Cilj konferencije je bio da posluži kao platforma za prenošenje, primjenu i sprovođenje strateških opredjeljenja Crne Gore iz oblasti poljoprivrede i ujedini sve relevantne činioce na putu razvoja poljoprivrede i ruralnog područja, u kontekstu evropskog puta Crne Gore. Teme konferencije su bile IPARD program i LEADER mjera u Crnoj Gori, lokalne strategije ruralnog razvoja i lokalne mjere podrške, kao i perspektive razvoja zelene ekonomije u lokalnim zajednicama – kaže Bajčetić.
Prošle godine, podsjeća on, na prvoj Nacionalnoj konferenciji o poljoprivredi i ruralnom razvoju u Crnoj Gori u Nikšiću, opština Pljevlja je dobila nagradu MOBA, kao najuspješnija u Crnoj Gori za program i mjere podrške poljoprivrednicima.
Bajčetić ističe i odličnu saradnju sa službama resornih ministarstava, opštinskim organima i službama, selekcijskom službom, inspekcijom, veterinarskim ambulantama, NVO, naučnoistraživačkim i obrazovnim institucijama svih nivoa, medijima i, što je najvažnije, poljoprivrednim proizvođačima.
TURIZAM
Kada je o planovima riječ, Bajčetić najavljuje da će Sekretarijat povećati aktivnosti povezivanja poljoprivredne proizvodnje i turizma, a u saradnji sa Turističkom organizacijom, Zavičajnim muzejom i drugim akterima ostvariti dinamičniji pristup razvoju svih vidova turizma (planinski, seoski, eko, kamping, izletnički, urbani, vjerski…).
– Osim dosadašnjih aktivnosti iz oblasti poljoprivrede i preduzetništva, a u saradnji sa ministarstvima poljoprivrede, ekonomije i drugim institucijama, IRF-om, podrškom fondova EU, IPARD-a i dr. osmislićemo i nove, koje će uticati da ove oblasti zauzmu mjesto koje im pripada, uz već prepoznata velika i srednja pljevaljska preduzeća, značajne izvoznike iz oblasti rudarstva, energetike i drvne industrije – zaključuje Bajčetić.
Najveći proizvođači organskih žitarica
Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja završene su prošle godine aktivnosti na zaštiti oznaka porijekla pljevaljskog sira. Bajčetić kaže da imaju planove koji se odnose na stvaranje što povoljnijeg ambijenta za bavljenje poljoprivredom, preduzetništvom i turizmom.
– Očekujemo značajne promjene u proizvodnji suhomesnatih proizvoda, nakon zaštite oznaka porijekla crnogorske goveđe pršute i crnogorske stelje, po čemu su Pljevlja nekada bila prepoznata u Crnoj Gori i regionu. Veliku pažnju posvećujemo organskoj proizvodnji, posebno žitarica, po čemu smo najveći proizvođači u Crnoj Gori (28 poljoprivrednika sa ukupno preko 100 hektara), pogotovo iz sela Glibaći i Kosanica – kaže Bajčetić.
izvor, Pobjeda
