Kur`an Husein – paše Boljanića prvi put izložen javnosti
Zavičajni Muzej Pljevlja u saradnji sa Islamskom zajednicom iz Pljevalja i dr Draganom Kujović, orijentalistkinjom u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore priredio je u subotu veče izložbu „Umijeće islamske minijature – Kur`an Husein – paše Boljanjića iz XVI vijeka.“
Na izložbi je predstavljeno četrdesetak fotografija reprezentavnih stranica Kur`anaHusein – paše Boljanjića, a poseban kuriozitet izložbe je da je ovo remek djelo islamske kaligrafije po prvi put izloženo očima javnosti.
O umjetnosti islamske kaligrafije govorila je dr Dragana Kujović, istakavši da je u islamskoj kulturi kaligrafija smatrana za svetu umjetnost.
– Svako slovo može da ima skriveno značenje, tako da “elif” , prvo slovo alfabeta, za islamske mistike simboliše cjelokupnu mudrost misticizma islama i Kur`ana, a za mnoge “elif” simbolizuje boga – kazala je Kujović.
Ona je podsjetila da je u islamskoj umjetnosti zabranjeno figuralno predstavljanje te da je ornament središnji motiv u islamskoj umjetnosti. Kujović je rukopis koji se čuva u Husein – pašinoj džamiji u Pljevljima ocjenila kao jedan od najljepših sačuvanih kod nas.
– Nastao je 987. godine po Hidžri, odnosno, 1579. godine, iako se vrijeme njegove izrade procjenjuje na osnovu saznanja o njegovom naručiocu, vlasniku Husein – paši. Tekst je ispisan crnim mastilom u 13 redova na 233 lista. Unutar teksta i na marginama su 352 minijature rađene na zlatnoj podlozi. Od ovih ukrasa razlikuju se tačke u obliku pozlaćenog cvijeta i minijature najčešće u obliku kruga, kruga sa linijama izvučenim prema gore i donjim trouglastim ukrasima ili cvijetom u zelenoj, plavoj, crvenoj i crnoj boji. Posebno su lijepo ukrašene početne stranice, nadahnuto ucrtani ukrasi u zlatu i u pretežno plavoj boji – kazala je Kujović.
Prepisivač i mjesto izrade rukopisa Kur`ana Husein – paše Boljanjića ostali su nepoznati zbog nepažljive konzervacije koja je uzrokovala i oštećenje mnogih ukrasa na bordurama.
– Kako god, rukopis Kur `ana Husein – paše Boljanjića došao je do nas da u povučenim linijama božjeg slova, do savršenstva precizno ucrtanim zlatnim tačkama, obojenim krugovima, stilizovanim cvjetovima svjedoči o vremenu kada su tekovine islamskog umjetničkog stvaralaštva nalazile prostor i protagoniste i u našim krajevima. Sličnih svjedočanstava je u crnogorskim muzejskim i arhivskim fondovima ostalo malo, zapravo nijedan sačuvan pisani trag islamskog orjenta niti ima viševjekovnu starost niti ukupnu kaligrafsku umjetničku vrijednost i dragocjenost rukopisnog Kur `ana Husein – paše Boljanjića – zaključila je Kujović.
Izložba je obuhvatila reprezentativne stranice Kur `ana pokušavajući javnosti predstaviti ljepotu rukopisa svetog teksta starog nekoliko vjekova.
Kako je rekao Jakub Durgut, mujezin Husein – pašine džamije, vrlo mali broj posjetilaca džamije imao je priliku da vidi rukopis zbog nemogućnosti njegove adekvatne zaštite i čuvanja i prezentovanja posjetiocima.
– Imali smo zadnjih nekoliko godina obećanja da ćemo dobiti određeno postolje sa staklenim zvonom gdje postoji određena mikroklima, kako bi se čuvao na način kako se čuvaju eksponati po muzejima i bibliotekama, međutim od toga do danas nije bilo ništa. Prije desetak godina bila je jedna prilika da se uradi reprint Husein – pašinog Kur `ana i zdušno smo bili krenuli u tom pravcu, ali to nikad nije dovedeno do kraja – istakao je Durgut.
Direktor pljevaljskog Zavičajnog muzeja, dr Branko Banović, otvarajući izložbu, kazao je da dobro organizovana izložba ima za cilj da osvjetli jednu epohu.
– Ja bih večeras volio da fokus stavimo na ličnost Husein – paše Boljanića koji je postavio urbane temelje Pljevalja. O zadužbini Husein – paše Boljanića govorimo veoma često i njome se ponosimo. A često zapostavljamo ono što je on učinio za razvoj Pljevalja. Svoj položaj Husein – paša je iskoristio ubjedivši tadašnjeg sultana Selima Drugog da donese dvije odluke u kojima leži srž razvoja Pljevalja kao naprednog trgovačkog centra. On je ubjedio sultana da se donese odluka po kojoj bi Pljevlja bila oslobeđena redovnih i vanrednih nameta i da se jednom nedjeljno organizuje trgovački sajam u Pljevljima. Takođe, uticao je na to da se sandžakat iz Foče premjesti u Pljevlja – kazao je Banović.
On je dodao da je Husein – pašina džamija samo jedna od manifestacija moći koju je Husein – paša imao, a da je rukopis koji se čuva u njoj čak i mnogo značajniji od same džamije.
Izložba u Domu vojske biće otvorena do 26. decembra, svakog dana od 10 do 18 časova. Izložba je organizovana sredstvima Ministarstva kulture Crne Gore iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2016. godinu.
A.S.
