Na svakom koraku su vidljivi tragovi prašine

Saopštenje Ekološkog društva „Breznica“ povodom enormnog zagađenja područja Pljevalja lebdećim česticama i prašinom, poslednjih nekoliko dana. 

Taman kad su građani Pljevalja nakon veoma dugog perioda dobili priliku da konačno ugledaju sunce, kada su  za njima ostale tabele o rekordnim prekoračenjima vazduha i vapaji ekoloških organizacija zbog izuzetno velike koncentracije lebdećih čestica označenih kao PM10, u  zimskom periodu, građani najsjevernijeg grada u Crnoj Gori su se suočili sa joše jednom eklološkim problemom.

Naime, poslednjih nekoliko inače sunčanih dana, građani su izloženi enormnoj emisiji prašine od koje ne mogu da dišu, niti mogu obavljati redovne aktivnosti. Koncentracija prašine na cijelom području grada i okoline je toliki da je boravak na otvorenom nepodnošljiv. 

Na svakom koraku su vidljivi tragovi prašine, od koje se ne može otvoriti prozori na stambenim ili poslovnim objektima, automobilima, jednostavno ne može se disati. Vozila su prekrivena debljim slojem prašine aiko se peru svakog dana. Garđani i u svojim disajnim organima, licu, kosi… osjećaju prisustvo prašine, u nozdrvama, prašina “škripi” i pod zubima.

Mišljenja pojedinih straučnjaka da jednostavno posmatranje samo stepena zagađenosti vazduha u Pljevljima, bez uzimanja u obzir meteoroloških faktora, može dovesti do pogrešnih zaključaka o uticaju izvora emisije na zagađenost, jer ti izvori zagađenja mogu imati ‘veliki’ uticaj na nivo koncetracije zagađujućih materija u vazduhu, djelujući na širenje i rastvaranje zagađujućih materija posle napuštanja izvora emisije, ovde postaju upitni iz razloga što imamo povoljnu metereološku situaciju, a opet enormno  i veoma opasno aerozagađenje.

Podsjećamo da je Alijansa za zdravlje i životnu sredinu u decembru 2014 godine u svom izvještaju, Pljevlja proglasila najzagađenijim gradom u Evropi ipodručjem opasnom za život građana. Svjetska zdravstvena organizacija smatra vazduh nečistim ako je koncetracija čestica iznad 25 μg/ m3 duže od 24 sata.

A našoj, ekološkoj državi, na žalost, životna sredina je ekonomska kategorija. Pljevlja su stalno  između budžeta i realizacije, i sistemi zaštite životne sredine su uvjek, na žalost, po prioritetu, nekako u sjenci svakodnevnih ‘velikih’ ulaganja u redovna održavanja i remonte postrojenja koja u ogromnoj mjeri doprinose zagađenju životne sredine i ugrožavanju zdravlja stanovništva. Nastavlja se sa otvaranjem novih izvora zagađenja (novi pogon za proizvodnju peleta “Vektra Jakić”), novi rudarski kopovi, nova odlagališta opasnog otpada, ne obazirući se na trenutno neizdrživo stanje zagađenja životne sredine i stapana ugroženosti zdravlja građana Pljevalja i okoline. 

Ukazujemo  na važnost toga da političke partije, ekološke nevladine organizacije, ( a uvidom u validne podatke, prije svega mislimo na koncetracije PM2.5 čestica ) i medicinski stručnjaci, zdravstvene organizacije ( javno zdravlje, klinička medicina ), stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine reaguju na ovakve stvari, jer bi oni zapravo trebali biti od pomoći onima koji rade u lokalnim i državnim organima, kao i da bi se uz njihovo aktivnije učešće operativnije sprovela kontrola, koja bi rezultirala promjenom stanja odnosno boljoj i efikasnijoj zaštiti građana i njihovog zdravlja. 

Nije u redu da nam ‘opravdanje’ bude da ni domaćom ni EU legislativom nisu propisane vrijednosti za pragove upozoravanja i obavještavanja javnosti kada se radi o koncetracijama PM čestica, a u izvještajima je navedeno da su vrijednosti iznad graničnih vrijednosti, zakonom propisano da se ne smiju prekoračiti.

Papir i dalje trpi sve, ali i dalje trpe i umiru građani Pljevalja.