U mesecu knjige i sajma knjiga u Beogradu, došla mi je do ruku izuzetno urađena i opremljena knjiga g. Slobodana Sloba Rondovića dipl ecc, istaknutnog privrednika, brigadirskog akcijaša, sportskog radnika i zaljubljenika u sve što je crno – belo. Knjiga „Bratstvo Rondović“ na preko 700 stranica kvalitetnog papira, čvrstih korica , odlične tehničke opremljenosti, stotine fotografija ličnosti, predela, kuća i drugih objekata u kome se živjelo, živi i radi, dobro odabronog fonta i tehnički savršeno uređena , omogućava da se knjiga iz stranice u stranicu, iz poglavlja u poglavlje sa lakoćom čita i prati.
Ideju da napiše jednu ovakvu knjigu, koje su mora se priznati sve više zastupljene u našoj literaturi, Slobodan Slobo Rondović je nosio u sebi godinama, i svo to vreme prikupljao podatke, dokumenta, fotografije i posebno odlične saradnike, što je knjigu učinilo primerom svim onim koji budu potegli za jednim ovakvim hroničarskim poduhvatom.
Rodoslov Rondovića nije samo želja i htenje autora da se oduži svojim prethodnicima, svojim korenima, nije nastala ni iz straha od zaborava u vremenu kad nam svjetska „Neman“ kako reče pjesnik :pali tapije, zatire prošlost, džamija crkve i manastire, ćoravi i još nam i bijeli štap uzima uz pmomoć onih koji vjeru daju za večeru. Ona je jednostavno amanet onima koji dolaze da nastave putem svojih prethodnika, zasnovanu na humanim i civilizacijskim idejama Sv Save i Petra Cetinjskog, Njegoša i čojstvima Marka Miljanova… da čuvaju svoje kandilo vjere i plamen pravoslavlja koji je uvijek obasjavao ovaj kraj i Tarske visove.
Autor knjige rodoslova „Bratstvo Rondović“ počinje sa plemenom Šaranci, a njegovi korjeni od Mijajla Vlastelinovića rodom iz Hercegovačke Plane , između Gacka i Bileće i svih njihovih seoba i konačnog dolaska na lijevu obalu Tare , od Dobrilovine pa sve do Njegovuđe i Šljivanska. Normalno, da su se i u svim tim seobama i nevremneu kroz koja su prolazili Rondovići znali izboriti za svoje postojanje, svoju krsnu slavu Đurđevdan i časno isplivati i u ovaj 21. vijek. Pisac je detaljno opisao život, rad i stanovanje Rondovića u Šarancima koji su oduvijek „ čeznuli da nasele Premćane i obnave manastir Dovolju u kojem bi obavljali vjerske obrede, dogovarali se kako da odbrane od kabadahija i zulumćara…“ Posebno je i detaljno opisane bitke Šaranca sa Turcima , ona 1852 (Krvavi Božić) i posebno ona kada je 1862. Omer paša i turska vojska pod vođstvom Ibrahim bega Alaj – begovića krenula sa 10.000. vojnika da pomognu Omer pašinu ofanzivu na Cetinje. Autor navodi i Rondoviće koji su se sa drugim bratstvenicima isticali junaštvom , kao i one u hercegovačkom ustanku. Detaljno je autor zapisao i opisao sva vremena i događaje kroz koje su prolazili Rondovići i njihovi bratstvenici, od tog turskog doba , pa preko austro – ugarske okupacije i interniranja u mađarske logore, života i rada u Kraljevini Jugoslavi, Drugom svetskom ratu, Novoj Jugoslaviji i „demokratskoj slobodi“ ili svetlosti na kraju tunela.
- Mi smo mlado i po broju malo bratstvo imali, sveštenike, oficire, barjaktare, kodžobašu, presjednike opština, inženjere, preofesore univerziteta, lekare, pravnike ekonomiste, direktore, likovne i estradne umjetnike, sportiste, ratnike i logoraše , koji su ispoljili hrabrost i za to dobili priznanja, što se ne smije zaboraviti. Nisu u rodoslovu Rondovića zaboravljene tj. izostavljene žene. Jer ovde još uvijek važi da kuća ne stoji na zemlji nego na ženi !
Od prvog koljena i Lakić Vida (1745 -1817) poznatijim pod nadimkom „rondo“ ( verovatno što je glasno govorio) rođenom u Plavnu kod Kolašina i Lakićevih sinova, obrađeno je devet koljena sve do najmlađeg Tadije Danilovog rođenog 2013. u Baru. Sve ovo propraćeno je šematski tabelama po ograncima pregledno i jednostavno, tako da svaka grana i porodica može sa lakoćom da ponaosob obrađuje svoju porodicu i sebe.
Svakako, oni do kojih ova knjiga rodoslova bratstva RONDOVIĆA dođe uveriće se u napisano, i dobiti ne samo ideju i želju da slično urade, već verovatno i pronađu neku od svojih rodoslovskih „grančica“.

autor, Vojkan T Bojović





3 коментара
Zamolio bih vas za neku blizu informaciju o tome kako doci do ove knjige u Srbiji.Pozdrav!
Milose, javite se autoru S. Rondovicu, na tel. 011- 3110765. Pozdrav
Hvala!