Trg u gradu, po definiciji, još iz doba antike je – „agora“, mjesto gdje se začela demokratija, gdje su se građani okupljali, i slobodno izražavali svoja mišljenja i volju. Po tadašnjem značenju trga i ja ću izraziti svoje slobodno mišljenje po pitanju uređenja Trga “13 jul” u Pljevljima.
Trg je slobodan, otvoren prostor, uređen i prijatan, proporcionalan veličini grada, tako da na njemu može da se okupi što veći broj građana, prilikom nekih većih manifestacija, okupljanja i posebnih svečanih prilika, a dnevno da privlači građane, da se šetaju, susreću i komuniciraju, u prijatnom i lijepo uređenom prostoru.
Ova definicija nameće nešto što bi i ovaj naš trg trebalo da bude. Da bude vizuelno primamljiv, veličine proporcionalne Pljevljima, prijatan za boravak građana, svjež i vedar, nasmijan.
Moram se vratiti par godina unatrag kada je rađen projekat podzemne i nadzemne garaže na Trgu “13 jul”. Tada se nije razmišljalo planski niti iz ugla ljudi od struke za uređenje prostora. Rezultat toga jeste sadašnji izgled trga u Pljevljima. Dobra stvar ipak je što je nadzemni dio garaže ostavljen građanima, a ne kao što je po projektu planirano da bude parking za automobile. Međutim, u toj situaciji trg treba da doživi transformaciju, kako bi u potpunosti bio podređen građanima i zadovoljio većinu karakteristika koju posjeduju svi bolji trgovi.
Ono što su mane sadašnjeg Trga “13 jul” u Pljevljima su:
– Previše sivila i monotonost (prouzrokovano jednoličnim popločavanjem sive boje)
– Praznina trga, bez ikakve prepoznatljivosti i bez adekvatnog repera (koji obično dominira trgom)
– Previše popločanog prostora i nepostojanje zelenih zona (nisko drveće i rastinje, cvjetne bordure, travnate površine)
– Nepostojanje parkovskog mobilijara na trgu i neadekvatna osvjetljenost
– Nepostojanje vodenih elemenata prostora (fontane)
Kako bi se ovi trenutni nedostaci trga otklonili, neophodni su sledeći elementi trga i određene intervencije na datom prostoru:
- „Razbijanje“ popločanog sivila (ubacivanjem kompozicionog rešenja u popločavanju, gdje bi se sa pločama življih boja razbila monotonija tamnog popločanog prostora). Ova intervencija ne bi bila velika ni preskupa, jer bi se pojedine sive ploče zamjenile svjetlijim, po već isplaniranom kompozicionom rešenju trga.
- Na sredini trga treba ubaciti skulpturu, spomenik ili neki drugi centralni reper, koji će dati autentičnost i jedinstvenost prostoru. Ovaj centralni reper bi dao prepoznatljivost trgu i podigao vrijednost istog na mnogo veći nivo, kakav trg i zaslužuje.
- Na prostor trga ukomponovati zelene ili cvjetne bordure oko centralnog spomenika (inače cvjetne aleje nedostaju Pljevljima, a one su najkarakterističnije baš za centralne dijelove grada, kao što su trgovi)
- Dodati elemenat vode, u obliku fontane ili česme na ulazu u trg, na mjestu sadašnje higijenske česme, jer na centralnom dijelu trga ne postoji mogućnost zbog postojeće podzemne garaže i neprilagođenog prostora tom elementu trga. Podsjećam da je već urađen projekat izabrate fontane u obliku dijatrete, na tom prostoru. Ova fontana je izabrata na konkursu za najbolje idejno rešenje, a kasnije je urađen i projekat za istu.
- Dodati adekvatan parkovski mobilijar (klupe, korpe za smeće) koji neće odudarati od datog prostora, kao što odudaraju ugrađene klupe u parkovskom dijelu trga.
- Postaviti adekvatno osvjetljenje na trgu, prilagođeno pješacima, u vidu svjetiljki, adekvatnih za ovaj prostor, kako bi ravnomjerno osvjetljavali trg.
Sve navedene stavke neophodno je sistematski i planski riješiti, a ne kao i do sada, krpljenjem, naknadnim radovima, improvizacijom, kako zbog manjkavosti samog projekta, tako i zbog prenamjena prostora. Predlažem da za ovaj nadzemni dio garaže, tj. Trg „13 jul“ u Pljevljima bude raspisan konkurs za najbolje idejno kompoziciono rešenje datog prostora, uz obavezan projektni zadatak od strane stručnih lica iz Opštine Pljevlja, a ne da se i to uradi usputno i nesistematično, kao što se gradila čitava garaža. Smatram da ovaj trg, dom kulture, grad Pljevlja i Pljevljaci, zaslužuju da imaju jedan urban i lijepo uređen trg, koji će u budućnosti biti na razglednicama našeg grada. Ne treba da dozvolimo da on bude neka neprimjerena i nedovršena površina, koja neće imati nikakvu estetsku i autentičnu ulogu u gradu.
autor, Vaso Knežević dipl. ing. pejzažne arhitekture
