Zagađenje
Desetak stabala Pančićeve omorike u gradskom parku u Pljevljima, koji dijeli zgradu Pošte Crne Gore i glavnu gradsku ulicu, izgubilo je skoro svu četinu, a razlog je najvjerovatnije zagađenje.
Nekoliko pljevaljskih biologa koje su kontaktirale Dnevne novine sugeriše da je potrebno uraditi fitopatološki nalaz, ali i dijele mišljenje da je sušenje stabala posljedica prekomjernog zagađenja.
„Iako je mjerna stanica kvaliteta vazduha stotinjak metara niže mislim da je najveća koncentarcija zagađenja upravo u ovom dijelu grada. Prekomjerna izloženost zagađujućim materijama uslovila je da je imunološki sistema stabala oslabio, da su oboljela i da ih je najvjerovatnije napala jedna gljivica čije su posljedice sušenje četine od unutrašnjosti“, rekao je jedan od njih za Dnevne novine.
Svoje sumnje zasniva na iskustvu od prije pola godine. Tada je desetak četinara na Trgu 13. Jula posječeno jer je u nalazu potvrđeno da su napadnuta gljivičnim oboljenjem, ali i da im je oslabio korjenov sistem što je moglo dovesti do pada stabala i ugrožavanja okoline.
„Udišemo zagađen vazduh, pijemo neispravnu vodu, gušimo se u magli i smogu, strahujemo od radioaktivnosti, kancera, jačeg zemljotresa, grad i bukvalno tone i propada u zemlju“, otkrio je ranije za DN brojne bojazni običnog stanovnika Pljevalja ekolog Milorad Mitrović.
Kvalitet pljevaljskog vazduha slikovito je predstavio i epidemiolog dr Bogdan Laušević na javnoj raspravi o gradnji deponije opasnog otpada, prije godinu i po. Pljevljaci, kazao je, kada neko od ukućana ima astmatični napad ili probleme sa disanjem, umjesto da otvaraju zatvaraju prozore jer je vazduh nečist.
A da pljevaljski vazduh obiluje materijama opasnim po zdravlje ljudi, a ne samo biljnog svijeta, takozvanim PM česticama koje su među najopasnijim zagađujućim materijama u vazduhu i utiču na otpornost respiratornog sistema zadržavajući se u najdubljim djelovima pluća dokazano je od sredine 2009. godine kada je počelo kontinuirano automatsko praćenje njegovog kvaliteta. Prekoračenja graničnih vrijednosti ovih čestica ima i širom svijeta, ali dok se u Evropi mjeri jednocifren broj dana sa prekoračenjima u Pljevljima se mjere mjeseci. Tokom 2010. preko pet mjeseci ili 162 dana njihova koncentracija je bila daleko veća od dozvoljene. Godinu kasnije bilo je 193 dana sa prekoračenim vrijednostima, a lani čak 207 ili skoro sedam mjeseci. Zimi čest je slučaj, tek dva tri dana Pljevljaci mogu disati slobodno.
PM10 i čestice prečnika manjeg od 10 mikrometara mogu izazvati ili pogoršati astmu, bronhitis i druga oboljenja pluća, a naročito su ugroženi djeca, trudnice, stari i bolesni. Pljevaljsko zdravstvo odavno ukazuje na uticaj zagađenja na zdravlje ljudi, posebno na rast broja respiratornih oboljenja najizraženijih kod djece. Prema Informaciji o stanju životne sredine za period 2007- 2011 godina koju je usvojio lokalni parlament u tom periodu registrovano je čak 26.000 oboljevanja respiratornog sistema, od bronhitisa opreko astme do karcinoma. U porastu je i broj malignih oboljenja pa su u istom periodu dijagnostikovana 903 slučaja sa evidentnim rastom maligniteta pluća, sa petanestak registrovanih u 2007. na skoro 50 u 2011. godini.
Dejan Kandić Dnevne Novine
