Generalni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković u intervjuu za magazin Diplomacy & Commerce Montenegro govori o transformaciji kompanije, 14 novih poslovnih djelatnosti, očuvanju radnih mjesta i investicijama koje bi trebalo da promijene privrednu sliku Pljevalja.
Intervju je objavljen pod naslovom „The mine that refuses to stop“ („Rudnik koji odbija da stane“). Laković poručuje da cilj energetske tranzicije, prema njegovom viđenju, nije gašenje postojećeg sistema, već korišćenje rudničkog znanja, infrastrukture i resursa za nove izvore prihoda i dugoročno zapošljavanje.
Rudnik i Termoelektrana još su važni za snabdijevanje strujom
Laković smatra da Rudnik uglja i Termoelektrana Pljevlja ostaju važni za stabilnost crnogorskog elektroenergetskog sistema dok se razvijaju obnovljivi izvori. Prema podacima koje je naveo u intervjuu, pljevaljski energetski kompleks učestvuje sa približno 40 do 60 odsto u ukupnoj proizvodnji električne energije u Crnoj Gori. Za jun, jul i avgust izdvojio je podatak o 64,8 odsto proizvodnje Elektroprivrede Crne Gore, odnosno električnoj energiji čija je vrijednost, kako je rekao, premašila 51 milion eura.
Istovremeno, naglasio je da ugalj ne vidi kao jedini oslonac budućeg razvoja. Rudnik bi, prema njegovoj zamisli, tokom narednih pet do deset godina trebalo da postane tehnološki naprednija i raznovrsnija energetsko-industrijska kompanija.
Plan obuhvata 14 novih djelatnosti i prekvalifikaciju zaposlenih
Jedna od ključnih poruka intervjua odnosi se na Plan pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju Rudnika uglja, koji, prema Lakovićevim riječima, obuhvata 14 novih biznisa. Namjera je otvaranje novih poslova i stvaranje alternative tradicionalnoj proizvodnji uglja.
Laković posebno ističe položaj zaposlenih. Prema njegovoj procjeni, Rudnik i Termoelektrana zajedno, direktno i indirektno, čine osnovu za oko 3.000 radnih mjesta u Pljevljima. Zato, kaže, tranzicija mora podrazumijevati obuku, prekvalifikaciju i mogućnost da radnici steknu nova znanja i pređu u djelatnosti koje se budu razvijale.
„Naš pristup je da zaposlenima pružimo dugoročnu perspektivu kroz nove poslovne aktivnosti“, kazao je Laković, naglašavajući da promjene ne mogu biti svedene samo na megavate i finansijske pokazatelje.
U razgovoru je kao pokrenute ili planirane pravce naveo solarne i hidroenergetske projekte, uključujući malu hidroelektranu Durutovići i solarnu elektranu Grevo sa baterijskim skladištem energije, zatim proizvodnju lične zaštitne opreme, asfaltni pogon, programe energetske efikasnosti, kao i pokretanje drvoprerađivačke industrije.
Plan oporavka Pljevalja i ulaganja veća od 100 miliona eura
Laković je u intervjuu posebnu pažnju posvetio Planu oporavka Pljevalja, za koji tvrdi da je pokrenut na inicijativu Rudnika uglja uz podršku Vlade Crne Gore i da predviđa ulaganja veća od 100 miliona eura. Među važnim projektima izdvojio je toplifikaciju grada i izgradnju nove bolnice, čija je ukupna vrijednost, prema njegovoj izjavi, oko 60 miliona eura.
Pomenuo je i projekte bazena i višenamjenske dvorane, brze saobraćajnice između Crnče i Pljevalja, kao i stambeno-poslovni kompleks prvenstveno namijenjen zaposlenima Rudnika. Riječ je o projektima različitih nosilaca, pa njihovu realizaciju ne treba poistovjećivati isključivo sa investicijama Rudnika uglja.
Modernizacija, zaštita životne sredine i naredni koraci
U razgovoru se osvrnuo i na potrebu modernizacije rudarske mehanizacije, povećanja bezbjednosti radnika i poštovanja strožih ekoloških standarda. Kao pravce rada naveo je elektrifikaciju bagera, zamjenu dotrajale opreme, digitalizaciju proizvodnje, smanjenje potrošnje goriva i rekultivaciju zemljišta.
„Pravedna tranzicija nije samo pitanje gašenja postojećih poslova, već stvaranja novih poslovnih aktivnosti i novih mogućnosti za zaposlene“, suština je poruke koju je Laković iznio u intervjuu.
Govoreći o budućnosti, izrazio je optimizam da Pljevlja mogu zadržati ulogu važnog energetskog centra, ali i razviti nove industrije. Kao preduslove naveo je ulaganja, modernu tehnologiju, iskustvo zaposlenih i međunarodnu saradnju. Najavljene projekte i planirane djelatnosti tek treba pratiti kroz konkretne rokove, finansiranje i rezultate.
Izvor: intervju sa Nemanjom Lakovićem, Diplomacy & Commerce Montenegro, str. 34–36; objava Rudnika uglja Pljevlja. Citati iz intervjua prevedeni su sa engleskog jezika. Naslovna ilustracija je generisana na osnovu dostavljene fotografije.
