Kako je izdata građevinska dozvola za objekat koji postoji 30 godina a u katastru je evidentiran kao zemljište?
Potpisivanjem ugovora sa Elektroprivredom o plaćanju naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za sanaciju brane na deponiji Maljevac, opština je poništila nelegalnu gradnju i omogućila da Maljevac dobije sve građevinske dozvole koje su mu nedostajale. To se može zaključiti iz odgovora koji je Ministarstvo održivog razvoja poslalo Pljevaljskim novinama na pitanje – da li EPCG posjeduje građevinske dozvole za svaku stepenicu brane na Maljevcu i kako komentarišu tužbu opštine Pljevlja.
-Potrebna je građevinska dozvola za odlaganje iznad kote treće stepenice. Objekat na Maljevcu ima građevinsku dozvolu za prvu, drugu, treću i četvrtu stepenicu, koje su izdate, između ostalog, nakon dostavljanja dokaza o regulisanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta – kazali su iz Ministarstvaodrživog razvojai turizma, ne želeći da komentarišu tužbu jer nisu upoznati sa njom.
Nakon što je sa Elektroprivredom Crne Gore zaključila ugovor o naknadi za komunalno opremanje zemljišta i prihodovala 166. 160 evra, Opština je 10. juna podnijela tužbu protiv EPCG i Ministarstva održivog razvoja i turizma zbog nelegalnog odlaganja otpada iznad kote treće stepenice (805mnv), zbog čega je budžet opštine, kako procjenjuju, oštećen za 15 miliona.
-Ovim ugovorom nismo uskratili sebi pravo da tužimo državu i EPCG, zbog dijelova koji nemaju dozvolu. Izgradnja brane sa pripadajućom deponijom šljake i pepela iznad kote 4. stepenice brane vršena je bez građevinske dozvole, a komisija Građevinskog fakulteta iz Podgorice, uradila je izvještaj o tehničkom pregledu radova u januaru 2004. godinei predložila Ministarstvu da za objekat četvrte stepenice ne izda upotrebnu dozvolu. Odgovornost Ministarstva je u tome što je omogućilo EPCG da uradi objekat na osnovu mišljenja saglasnosti Ministarstva i time je omogućila da izvrši gradnju bez plaćanja naknade za komunalno opremanje – kaže Negica Manojlović, direktorica Direkcije za imovinu.
Pod pritiskom najavljenih izmjena zakona kojima se ukidaju kominalne naknade lokalna uprava je zaključila ugovor o naknadi za komunalno opremanje. Stvar je kristalno jasna, Ministartvo je početkom jula izdalo građevinsku dozvolu za rekonstrukciju u smislu sanacije brane na Maljevcu koja je data za deponiju kao jedinstven građevinski objekat – upravo onako kako su insistirali u lokalnoj samoupravi, da se brana ne može tretirati odvojeno od tijela deponije. Ostaje dilema zašto u takvoj situaciji nije opština naplatila naknadu za cio objekat, već je kroz ugovor obuhvatila samo dogradnju. Radi „hitnosti izdavanja građevinske dozvole za stabilizaciju brane, a zbog nesagledivih posledica po zdravlje i život građana opštine Pljevlja“ zaključun je ugovor, iako „hitnost“ postoji od 1988. godine.
U Upravi za nekretnine ne postoji građevinski objekat deponije pepela i šljake na ime EPCG već su brana i deponija upisane kao zemljište. Pravnici sa kojima smo razgovarali kažu da postoji obaveza upisa objekta u katastar. Zašto lokalna uprava nije pokušalasudskim putem da poništi građevinsku dozvolu za rekonstrukciju objekta koji ne postoji u registru nepokretnosti. Rok za tužbu Upravnom sudu je 30 dana od dana dostavljanja dozvole,i ističe u prvim danima jula, pa su sve prilike da će lokalna uprava propustiti ovu šansu.
Na pitanje kako je moguće dobiti građevinsku dozvolu za nešto što je upisano kao zemljište, iz Ministarstva odgovaraju da se „pepeo i šljaka odlažu u bazenu koji se uzdiže stepenasto formiranjem brane, te predstavlja objekat koji je prostorna i funkcionalna cjelina TE Pljevlja“. Ministarstvo potvrđuje da deponija jeste objekat ali ne komentariše kako je moguće izdati dozvolu za nešto što je evidentirano kao zemljište.Iako konačnu odluku treba da donese pravosuđe male su šanse da dokazi opštine vrijede isto nakon što je EPCG dobila građevinsku dozvolu za rekonstrukciju. Dokazi su imali težinu dok Ministarstvo nije izdalo građevinsku dozvolu – sami pali sami se udarili.
D.Čolović Pljevaljske novine 1. jul






3 коментара
Koliko radnika radi u Rudniku i Termoelektrani, možda oko 2000?
Treba zatvoriti ove dvije fabrike, kad već neće da plaćaju svoje obaveze prema opštini, i grad bi bio čistiji. Nebi proizvodili struju da je troše tamo neki tajkuni, oligarsi, bidoni, lopovi, hotelijeri… i svi zadovoljni 🙂
1170
Bravo mozgu….
ti ne trošiš struju jel?