Institut ekonomskih nauka upozorava na sve prisutnije sporne načine oglašavanja koji stvaraju privid sniženja bez stvarne razlike u prikazanim cijenama, najavljuje prijave protiv trgovaca odgovornih za dokumentovane oglase i zahtijeva hitnu reakciju nadležnih državnih institucija. Zaštita potrošača ne smije ostati samo zakonska obaveza i obaveza iz privremeno zatovrenog poglavlja 28 koju država nedovoljno ostvaruje u praksi. Država preko svojih institucija za zaštitu potrošača apsolutno da podržava zaštitu potrošača sem na onom zakonodavnom nivou usvajanja propisa ali bez stvarne faktičke primjene tih propisa i podrške ostvarenju potrošačkih prava.
Institut ekonomskih nauka ocjenjuje nedopustivim da se na crnogorskom tržištu potrošačima, kroz reklamne poruke i vizuelno predstavljanje cijena, sugerišu popusti i posebne pogodnosti kojih u prikazanim iznosima nema. Precrtavanje cijene i isticanje potpuno istog iznosa kao nove, povoljnije cijene predstavlja ozbiljno problematičan način oglašavanja koji može dovesti potrošače u zabludu. Takva praksa može uticati na njihove odluke o kupovini i narušiti povjerenje u regularno tržišno poslovanje. Zbog toga Institut zahtijeva hitnu reakciju nadležnih državnih institucija, posebno Ministarstva ekonomskog razvoja i Direkcije za tržišnu inspekciju, sprovođenje vanrednih kontrola i provjeru spornih reklamnih kampanja, kako na internetu tako i u prodajnim objektima. Država mora pokazati da sistem zaštite potrošača funkcioniše i u svakodnevnoj tržišnoj praksi, a ne samo kroz donošenje zakona i formalno postojanje nadležnih institucija.
Povod za ovo upozorenje su konkretni, dokumentovani primjeri sponzorisanog oglašavanja na Instagramu regionalno prisutnog trgovca specijalizovanog za prodaju sportske obuće o odjeće. Taj trgovac je u reklamnim objavama veći broj različitih proizvoda prikazao precrtanom prethodnom i posebno istaknutom novom cijenom, iako su oba iznosa potpuno identična. Povod za ovo upozorenje su konkretni, dokumentovani primjeri sponzorisanog oglašavanja na Instagramu, u kojima se veći broj muških i ženskih jakni reklamira sa precrtanom prethodnom i posebno istaknutom novom cijenom, iako su obje cijene potpuno iste. Tako je kod ženske bordo jakne precrtana cijena od 72,99 eura, a odmah ispod nje, krupnijim i podebljanim brojevima, ponovo istaknuto 72,99 eura. Kod muške maslinastozelene jakne precrtano je 111,99 eura, a kao nova cijena prikazano istih 111,99 eura. Na identičan način reklamira se i muška crveno-crna jakna, kod koje su i precrtana i posebno istaknuta cijena 119,99 eura. U oglasu pomenutog trgovca vidi se veliki brojovakvih prevarnih reklama koje sugestivno prikazuju nepostojeća sniženja. Dakle, potrošač vidi precrtanu cijenu, što mu uobičajeno sugeriše da je proizvod pojeftinio, ali kada uporedi iznose, jasno je da nijedan od ovih proizvoda nije snižen ni za jedan cent. Upravo u tome je suština problema: reklama vizuelno stvara utisak povoljnije kupovine, dok prikazane cijene pokazuju da takva pogodnost ne postoji.
Postavlja se jednostavno pitanje: šta je ovdje sniženo i kakvu pogodnost potrošač dobija ako između prethodne i nove cijene nema ni jednog centa razlike?
Precrtana cijena u trgovini ima jasno prepoznatljivo značenje. Potrošaču sugeriše da je proizvod ranije koštao više i da ga sada može kupiti povoljnije. Kada se takva poruka koristi bez vidljive razlike u cijeni, otvara se ozbiljno pitanje obmanjujućeg oglašavanja. Nije dovoljno da trgovac istakne tačan broj. Važno je da i cjelokupna reklamna poruka bude istinita i da ne stvara pogrešan utisak o uslovima prodaje. Trgovac ne može očekivati da potrošač zanemari ono što mu reklama očigledno sugeriše, već mora snositi odgovornost za način na koji svoju ponudu predstavlja javnosti.
Ovakav način oglašavanja otvara ozbiljno pitanje primjene Zakona o zaštiti potrošača, posebno članova 30, 156 i 157, kojima se zabranjuju obmanjujuće oglašavanje i nepoštene poslovne prakse, kao i članova 15 i 16, koji uređuju isticanje prethodnih i umanjenih cijena i oglašavanje cijena proizvoda. Zakon ne štiti potrošača samo od neistinitih podataka već i od reklamnih poruka koje svojim ukupnim predstavljanjem mogu stvoriti pogrešan utisak o cijeni i prodajnoj pogodnosti.
Institut ekonomskih nauka će bez odlaganja podnijeti prijave nadležnoj tržišnoj inspekciji povodom dokumentovanih spornih oglasa, uz dostavljanje fotografija i zahtjev da se provjeri zakonitost takvog načina oglašavanja i utvrdi eventualna odgovornost trgovaca koji stoje iza njega. Ukoliko se dokumentuju i drugi slični slučajevi, Institut će ih takođe dostaviti nadležnim organima.
Od tržišne inspekcije očekujemo da ne ograniči postupanje na pojedinačni oglas, već da sprovede širu kontrolu oglašavanja sniženja i prodajnih pogodnosti, posebno na Instagramu, Facebooku, internet portalima i drugim digitalnim kanalima. Potrebno je provjeriti reklamne objave, stvarne prethodne cijene, podatke iz trgovačkih evidencija i način na koji su isti proizvodi predstavljeni u prodajnim objektima. Inspekcijski nadzor mora obuhvatiti i terenske kontrole trgovaca čije reklamne poruke izazivaju osnovanu sumnju da potrošačima ne pružaju istinitu i potpunu informaciju.
Nadležni organi imaju zakonska ovlašćenja da takve nepravilnosti utvrđuju i preduzimaju mjere za njihovo otklanjanje. Institut očekuje da inspekcija ta ovlašćenja koristi pravovremeno i da javnost obavijesti o rezultatima sprovedenih kontrola. Nije prihvatljivo da teret otkrivanja i dokazivanja ovakvih nepravilnosti ostane prvenstveno na građanima, dok institucije čija je obaveza da nadziru tržište reaguju tek nakon pojedinačnih prijava i nastanka štete. Potrošačka prava ne mogu se djelotvorno štititi ako reakcija institucija počinje tek nakon što građani pretrpe posljedice spornih poslovnih praksi.
Pozivamo trgovce da odmah preispitaju način oglašavanja svojih proizvoda i uklone sve reklamne prikaze koji mogu stvoriti lažan utisak o sniženju. Eventualna tehnička greška može biti predmet objašnjenja, ali ne može biti razlog da se sporna reklama nastavi prikazivati potrošačima bez ispravke. Poštena trgovina podrazumijeva i pošteno oglašavanje, a stvarna konkurencija zasniva se na cijeni, kvalitetu i povjerenju kupaca, a ne na prividu pogodnosti.
Potrošačima upućujemo posebno upozorenje: ne kupujte proizvod samo zato što je njegova prethodna cijena precrtana. Pogledajte oba iznosa, provjerite postoji li stvarna ušteda i sačuvajte reklamu ako posumnjate da ste dovedeni u zabludu. Takve oglase prijavite tržišnoj inspekciji. Vaše pravo nije samo da dobijete proizvod koji ste platili, već i da prije kupovine budete tačno i potpuno informisani o njegovoj cijeni.
Zaštita potrošača ne počinje na kasi niti tek nakon podnošenja reklamacije. Ona počinje onog trenutka kada trgovac građaninu ponudi proizvod i saopšti njegovu cijenu. Zato odgovornost države nije iscrpljena donošenjem zakona. Njena obaveza je da obezbijedi uslove u kojima se ti zakoni poštuju, a potrošači mogu pouzdano da razlikuju stvarnu prodajnu pogodnost od njenog reklamnog privida.
Precrtana cijena nije dokaz popusta. Popust mora biti stvaran i provjerljiv. Potrošači ne smiju plaćati cijenu nedovoljne tržišne kontrole, a država ne smije ostati nijema pred reklamama koje ih mogu dovesti u zabludu.
dr Jovo Rabrenović
Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača
INSTITUT EKONOMSKIH NAUKA
