Zavičajni muzej u Pljevljima već duže pokušava da realizuje projekat prezentacije kamenih nadgrobnih spomenika pronađenih sedamdesetih godina prošlog vijeka u nekropolama rimskog antičkog lokaliteta u Kominima, ali do danas malo je toga urađeno kak bi istorijski spomenici bili dostupni javnosti.
Uređenjem lapidarijuma – arheološkog parka kao jedne ambijentalne cjeline, antički nadgrobni spomenici bili bi izloženi na jednom mjestu, kao pokazatelj ljudskog prisustva, njegovog razvoja, napretka i stvaralaštva na ovom prostoru u starom vijeku.
U Zavičajnom muzeju kažu da je prvobitni projektom iz 2007. bilo predviđeno da se dio kamenih nadgrobnih spomenika, odnosno dvije postojeće grobnice i dvadeset odabranih, izmjeste u prostor Milet bašte, gdje bi se formirao arheološki park.
Međutim, taj projekat do danas nije realizovan, a u međuvremenu stručnjaci Centra za konzervaciju i arheologiju dali su sugestije da bi projekat trebalo revidirati i prilagoditi.
Kao potencijalne lokacije pominju se centar grada, prostor oko Centra za kulturu i lokalitet u Kominima, gdje su i pronađeni.
Njegovim formiranjem široj javnosti bi se učinio dostupnim bar jedan segment ovog značajnog rimskog antičkog lokaliteta starog oko dva milenijuma. Taj antički segment odražavao bi umjetnički izuzetno bogatu kamenu skulpturu, raznih predstava, klesanih vještim umijećem domaćih majstora sa dragocjenim epigrafskim natpisima, koji govore o strukturi tadašnjeg stanovništva, njegovom privrednom, kulturnom, religijskom načinu života”, tvrde u Zavičajnom muzeju.
Da bi došlo do izlaganja vrijednih spomenika, ističu u Muzeju, potrebno ih je prethodno izmjestiti i konzervirati.
Taj projekat je pokrenut u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, čijim će angažovanjem biti sprovedeni kompletni radovi na zaštiti ovih kulturnih dobara. Tek po završetku ovih radova stvoriće se preduslovi za prezentaciju i dalju turističku valorizaciju spomenika. Da li će oni biti projektno raspoređeni na manjem prostoru u gradu ili na samom lokalitetu ili će se postaviti dužno pored pješačkih staza slično vremenu kao kad je Municipijum S živio i razvijao se, ostaje da se vidi i da se usaglasi sa postojećim mogućnostima detaljnog urbanističkog plana grada”, tvrde u Muzeju.
Proučavanje natpisa i dekoracija na pronađenim kamenim spomenicima, ističu u Muzeju, može mnogo da pomogne u rekonstruisanju svakodnevnog života municipalnog grada.
Upravo je na osnovu spomeničkih tekstualnih zapisa utvrđeno da je sprovedeno značajno romanizovanje velikog dijela ilirskih starosjedilaca, koji su kasno sticali rimsko građansko pravo. Neki od nadgrobnih spomenika predstavljaju vrhunac rimske provincijske umjetnosti, a sa ostacima grobnica, imaju značajan potencijal za atraktivnu prezentaciju”, tvrde u Muzeju.
Izvor vijesti.me
