Šansu daje novoj listi koju predvodi bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, ali i listi čiji je nosilac bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednosti Dejan Vukšić
Nakon velikih promjena na prošlim parlamentarnim, prošlogodišnjim lokalnim i nedavnim predsjedničkim izborima, nove snage biće u prednosti i na predstojećim junskim izborima, ocjenjuje metodolog Miloš Bešić.
U razgovoru za TV „Vijesti“ Bešić upravo promjene na svim nivoima vidi kao razlog rasta Pokreta Evropa sad.
Za cenzus ćee se, po njegovom sudu boriti Socijalistička narodna partija (SNP), Pokret za promjene (PzP), i Socijaldemokratska partija (SDP), dok šansu daje novoj listi koju predvodi bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, ali i listi čiji je nosilac bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednosti Dejan Vukšić.
Bešić vjeruje da tek na izborima, koji će uslijediti poslije ovih vanrednih, istinski reformisani DPS potencijalno može biti poželjan partner.
“Usljed ove svekolike aglomeracije, ja mislim da će broj rasutih glasova, ipak, biti manji od onoga što se očekivalo”.
Bešić kaže da će na to uticati činjenjenica što su neke partije, koje ne bi prešle cenzus, ušle u koliciju sa DPS-om, ili su se priključile Evropi sad, dok su se određne grupisale.
“Mislim na koaliciju Prave i Slobodne Crne Gore, Demohrišćanske stranke – te partije pojedinačno sasvim izvjesno, ili gotovo izvjesno, ne bi imale cenzus. Međutim, ovako postavljene one imaju šansu da pređu cenzus, dakle, smanjuje se broj rasutih glasova. Onda imamo ovu listu Pravda za sve, koja je po meni interesantna jer ima jednu vrlo eksplicitnu klerikalno-srpsku platformu, koja je vrlo privlačna za bivše glasače DF-a jer je DF u problemu. Lista Preokret će vrlo teško u prlament, ne kažem da je nemoguće”, smatra Bešić.
U trenutku političkih promjena manje stranke, sa dugim političkim stažom, biće u problemu da pređu cenzus.
“SNP, kakav jeste, nema novu ponudu. PzP nema novu ponudu, to što su se izvukli iz DF-a, to je taktička stvar. Ali opet, imate princip konzervativnosti. Oni, ipak, dugo traju na političkoj sceni i skupiti 11 ili 12 hiljada glasova koliko će biti potrebno za cenzus nije nemoguće, tako da ne možemo da ih otpišemo, ali jesu u problemu i PZP, i SNP pa i SDP…“
A kad se ne pređe cenzus, najviše rasutih glasova ide partiji koja je osvojila najviše. Važnu ulogu igra i to kolika je razlika u osvojenim glasovima.
“Dont radi vrlo surovo. Što je razlika između prvog i drugog veća, tu se onda najviše prelivaju glasovi ka toj partiji. Ako imamo tri ili četiri liste koje dođu na 2,5 posto, znači govorimo o nekih osam do deset posto rasutih glasova, to je užasno veliki broj glasova. Ponavljam, situacija sada kakva je, mnogo je bolja nego da su izašli pojedinačno jer to bi onda bila jedna šuma rasutih glasova koji bi išli u prilog najvećoj partiji”, objašnjava Bešić.
Izvor, vijesti.me
