Cijene kutije cigarete od 1. jula mogle bi biti veće za oko 30 centi, litar gaziranih pića za 12 centi, kilogram slatkiša za 72 centa, a alkoholnih pića od 7 do 15 centi zavisno od vrste i procenta alkohola.
Zaposleni sa visokim zaradama od 1. jula biće “oporezovani” tako što više neće imati pravo na povraćaj pretplaćenih doprinosa, povlasticu koja je iznosila i po više hiljada eura godišnje.
To su novine u predlogu ovogodišnjeg budžeta, kojeg je Vlada sinoć utvrdila, a da bi se primjenljivale moraju biti usvojene izmjene zakona o akcizama, dohotku fizičkih lica i obaveznim doprinosima.
Takođe, najavljeno je i da će državne kompanije profit koji imaju prebaciti u državni budžet, kao i da će dodatni prihodi biti ostvareni “markiranjem goriva” – smanjenjem sivog tržišta i od povećanja minimalne zarade.
“Vijestima” je sinoć nezvanično iz više izvora rečeno da se na sjednici odustalo od oporezovanja penzija iznad prosječne zarade od 524 eura, a što je bilo predviđeno nacrtom budžeta.
Za danas je zakazana konferencija za novinare na kojoj će biti predstavljen predlog budžeta koji će biti poslat parlamentu na usvajanje.
Od svih ovih mjera (bez oporezivanja penzija), koje će se primjenjivati od 1. jula, očekuje se prihod od oko 120 miliona, što će značajno stabilizovati javne finansije.
Prema nacrtu budžeta u koji “Vijesti” imaju uvid ove godine će i pored ovih mjera državi nedostajati 575 miliona eura, najviše zbog toga što mora vratiti 435 miliona starih dugova.
Nedostajući novac će biti obezbijeđen povlačenjem depozita od 404 miliona, kao i korišćenjem povoljnih kredita iz evropskih fondova za gradnju infrastrukture i kovid program od 165 miliona.
Šta je bilo predloženo za penzije
U obrazloženju nacrta budžeta najavljeno je da bi oporezivanjem penzija iznad iznosa prošlogodišnje prosječne neto zarade od 524 eura, bilo oporezovano oko 10 hiljada penzionera sa tri različite proporcionalne stope.
“Zašto se ne oporezuju zarade iznad 1.000 eura koje uživaju javni funkcioneri, članovi Vlade, direktori?”
Jedna poreska stopa važila bi za penzije između prosječne zarade i iznosa potrošačke korpe od 647 eura, druga od te cifre do 797 eura i treća za penzije preko 800 eura.
Prema ovoj računici, kako je bilo navedeno u obrazloženju, penzioner sa primanjem od 550 eura imao bi porez od 3,9 eura pa bi dobio 546,1 eura.
Na primjer penzije od 680 eura porez bi iznosio 43,2 eura, pa bi korisnik dobio iznos od 636,8 eura. Na primjeru penzije od 1.100 eura porez bi iznosio 418,8 eura, pa bi ovaj penzioner primio iznos od 681,2 eura.
Prema ranije objavljenim podacima za prošlu godinu, u Crnoj Gori je penziju u iznosu od hiljadu do hiljadu i po primalo 406 penzionera, do hiljadu i po do dvije hiljade sedam penzionera, a preko dvije hiljade je dobijao jedan penzioner.
Oporezivanjem visokih penzija Vlada je očekivala da prihoduje 13,2 miliona. U obrazloženju je bilo navedeno da bi dio ovog novca bio iskorišćen za isplatu naknada penzionerima sa primanjima ispod minimalne zarade od 222 eura.
Jedna jednokratna pomoć ovoj grupi penzionera sa po 50 eura, vrijedila bi ukupno 2,4 miliona eura. Ovih penzionera ima oko 50 hiljada.
