Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović razgovarao je danas sa predstavnicima kompanija Boise39 iz Maroka i Javorak Nikšić, Zouhair Bouananom i Branom Mićkovićem, koje se bavi proizvodnjom i prometom rezane bukove građe.
Kako je saopšteno iz PKCG, na sastanku je ukazano na probleme koje imaju drvoprerađivači pri izvozu robe na tržište zemalja Maroka, Alžira, Tunisa i UAE.
-Naime, Kompanija Boise 39 je potpisala ugovor sa crnogorskim drvoprerađivačima: Javorak, Duga, Drvex, Brezna Future, NK šume, Pelengić Trade, Keker, Lancer i Prizma o mjesečnom izvozu 2.500 m3 rezane bukove građe. Međutim, ovako izvezena roba ne može biti konkurentna na navedenim tržištima, zbog nepostojanja bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, na osnovu kojih bi ova roba imala povlašćen carinski tretman, navodi se u saopštenju.

Gosti su, kako se dodaje, upoznali Golubovića sa podatkom da je u Luci Bar, zbog toga, trenutno lagerovano oko 4000 m3 rezane bukove građe, što, kako su kazali, dodatno ukazuje na neophodnost razrješenja problema plasmana.
-Predsjednik Privredne komore Golubović je najavio da će Komora uputiti inicijativu resornim ministarstvima, kako bi se ovaj problem što prije riješio, zaključuje se u saopštenju PKCG.
Ovu vijest prenijela je RTCG
Do sada smo izvozom drvnih sirovina razvijali drvnu i industriju namještaja u susjednim državama, dok je drvna industrija namještaja, vrata i prozora nedovoljno razvijena ili je uopšte nema, a sada, kako stavri stoje, počećemo u hladne zimske dane da grijemo stanovnike najvrelijeg kontinenta.
Dok zemlje iz okruženja, osim Srbije Vladinim uredbama štite svoje šume i drvnu industriju Privredna komora Crne Gore, Vlada i Uprava za šume, ne samo da to ne pokušava već je gater legaziovan kao savrmeno sredstvo za obradu drveta.

Vlada Kosova je u maju prošle godine u potpunosti zabranila izvoz drveta kao sirovine, a do tada je imala određena ograničenja. U obrazloženju odluke vlasti iz Prištine, navedeno je da žele zaštititi svoju industriju prerade drveta koja ima visok stepen rasta i trpi štetu zbog nedostatka sirovina. Ovakve mjere na Kosovu iskoristili su crnogorski sjekači šuma, jer je došlo do značajnog rasta sirovina upravo na ovo tržište. Iz Crne Gore je na Kosovo za devet mjeseci ove godine izvezeno drvne sirovine za 10,5 miliona eura.
U obrazloženju Savjeta ministara BiH o potpunoj zabrani izvoza drvnih sirovina iz juna prošle godine navedeno je da njihova drvna industrija bilježi ekspanziju i ostvaruje godišnji izvoz u vrijednosti od oko 750 miliona eura. Međutim, požalili su se da se 35 odsto tog iznosa odnosi na izvoz trupaca, rezane građe i ogrijevnog drveta, dok proizvođači namještaja moraju uvoziti sirovinu iako na domaćem tržištu imaju dovoljne količine.
Albanija je 2017. godine uvela desetogodišnju zabranu sječe šuma. Njena drvna industrija je 2018. godine iz Crne Gore dobila sirovinu u vidu trupaca vrijednu 3,7 miliona eura.
U okolnim državama, osim BiH, kubik čamove građe prodaje se po cjeni u prosjeku od oko 75 eura, a naši koncesionari, prije svega Vektra Jakić, kada plate (ako plate) koncesiju, sječu i vuču, u ukupnom iznosu od 25 eura, imaju kao čistu zaradu pedeset eura.
Istina Crna Gora je u maju 2017. godine uvela privremenu i dijelimičnu zabranu izvoza drvnih sirovina, ali ona nije dugo trajala niti je uticala na razvoj domaće prerađivačke i industrije namještaja, kao što je bilo najavljeno.

Šume u Opštini Pljevlja najugruženije
Ukoliko dođe do realizacije dogovora Privredne komore Crne Gore sigurno će biti najugroženije šume u opštini Pljevlja, ne samo zbog toga što „Vektra Jakić“ duguje oko 20 zarada zapsolenima i po osnovu naknade za korišćenje prirodnih bogatstava, poreza na nepokretnosti i poreza na lična primanja Opštini Pljevlja duguje oko osam i po miliona eura. Već što nepoštovanjem obaveza iz koncesionog ugovora ugrožava nekada najzdraviji šumski etat, Ljubišnju.
U Izvještaju o procjeni zdravstvenog stanja šuma i održivosti gazdovanja šumama za 2019. godine Vektra Jakić je pomenuta da kasni po pet godina sa relizacijom doznačenog sanitara. Ili u prevodu rdovnije se sječe zdrava šuma, a sanitar se preskače i na taj način se ugrožava ostala šuma. Ono što i vrapci na grani znaju je da, pošto je račun „Vektre Jakić“ u blokadi sječu i dalju distribuciju, naravno uz prećutnu saglasnost nadležnih, vrše podizvođači……

Prenosimo dio pomenutog izvještaja
„Realizacija doznačenog sanitara u kontinuitetu kasni, posebno u dijelu koncesionog područja DOO „Vektra Jakić“, iako je prioritetno trebao, što se direktno negativno odražava na zdrastveno stanje šuma. Posebno izražen primjer neblagovremenog uklanjanja sanitara jeste u gazdinskoj jedinici “Ljubišnja“, u područnoj jedinici Pljevlja. Nesprovođenje preventivnih mjera u proteklih 5 godina, a prije svega prioritetnih sječa fiziološki oslabljenih stabala i uspostavljanja šumskog reda (naročito u gazdinskoj jedinici “Ljubišnja“), kao i neblagovremeno saniranje požarišta, jedan je od osnovnih uzroka što su sastojine izložene gradaciji potkornjaka. Uzročnici abiotičkog porijekla (vjetar, snijeg, grad, grom i slično) i njihovo mehaničko dejstvo, koje se manifestuje velikim brojem vjetroizvala, vjetroloma, snjegoizvala i snjegoloma predstavljaju pogodno tlo za razvoj sekundarnih insekata kao što su u prvom redu potkornjaci i to veliki osmozubi smrčin potkornjak (Ips tipogarphus) i šestozubi mali smrčin potkornjak (Pityogenes chalcographus). U bitne
uzročnike abiotičkog porijekla po ocjenama stručnih službi područnoj jedinici Pljevlja potrebno je posebno istaći uticaj aerozagađenja i raznih polutanata nastalim od uticaja (TE-Pljevlja, Rudnika uglja Pljevlja, Rudnika olova i cinka Gradir-Šula i dr.) čije se djelovanje osjeća i na mnogo veće razdaljine od samog izvora zagađivača.
Kompleksno i kontinuirano djelovanje ovih stresora abiotičkog porijekla utiče na imunitet biljaka što ih predisponira za napad biotičkih faktora, a prije svih ove dvije pomenute vrste potkornjaka koje su se našle u gradaciji (prenamnoženju) i u sukcesiji nastavljaju proces sušenja, koji je naročito bio izrazen na smrči i jeli u gazdinskoj jedinici “Ljubišnja“.
Nesprovođenje redovnih sječa u planiranom obimu u poslednjem polurazdoblju, kao i preventivnih mjera, a prije svega neblagovremenih prioritetnih sječa fiziološki oslabljelih stabala i uspostavljanja šumskog reda po pravilniku je takođe jedan od uzroka što su se sastojine ove gazdinske jedinice našle u gradaciji ove dvije vrste potkornjaka.„






2 коментара
Ne smije se dozvoliti dalje uništavanje šuma od porodice Djukanović i njima bliskih a da nijesu i platili prethodne sječe.
Gdje su naši novci?
U Butanu je zabranjena sjeca drveca.No daleko smo mi od Butana.Ali ovo pitanje je od velikog znacaja.Treba sto prije uvesti red u drvopreradjivackoj industriji i zastititi ovo malo suma sto je ostalo.