Close Menu
– Najnovije vijesti iz Pljevalja
  • Naslovna
  • Vijesti
    • Politika
    • Ekonomija
    • Društvo
    • Hronika
    • Kultura
    • Informacije dostupne svima
    • Dijaspora
    • Vaše priče
    • Stara Pljevlja
  • Sport
    • Fudbal
    • Košarka
    • Rukomet
    • Odbojka
    • Ostalo
    • Rezultati uživo
  • Kultura
  • Život
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
    • Kuhinja
    • Dom
    • Ljubav i Sex
  • Obavještenja
    • Najava događaja
    • Ostalo
  • PVbiz
  • Oglasi
  • NVO
    • Bez rizika nema dobitka
    • Da zaživi selo
    • Američki ugao
    • Zračak nade
    • Mladi i zdravi stilovi zivota
    • Omladinski klub
    • EKO BAJKA
  • Komšiluk
Facebook X (Twitter) Instagram
Уторак, октобар 27
  • Početna
  • Marketing
  • O nama
  • Kontakt
  • Poslovni imenik
    • Hoteli
    • Restorani
    • Zanatstvo
    • Trgovina
    • Automobili
    • Osiguranje i Finansije
  • IMPRESSUM
  • Politika privatnosti
Facebook YouTube RSS
Login
– Najnovije vijesti iz Pljevalja
  • Naslovna
  • Vijesti
    • Politika
    • Ekonomija
    • Društvo
    • Hronika
    • Kultura
    • Informacije dostupne svima
    • Dijaspora
    • Vaše priče
    • Stara Pljevlja
  • Sport
    • Fudbal
    • Košarka
    • Rukomet
    • Odbojka
    • Ostalo
    • Rezultati uživo
  • Kultura
  • Život
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
    • Kuhinja
    • Dom
    • Ljubav i Sex
  • Obavještenja
    • Najava događaja
    • Ostalo
  • PVbiz
  • Oglasi
  • NVO
    • Bez rizika nema dobitka
    • Da zaživi selo
    • Američki ugao
    • Zračak nade
    • Mladi i zdravi stilovi zivota
    • Omladinski klub
    • EKO BAJKA
  • Komšiluk
– Najnovije vijesti iz Pljevalja
You are at:Početna » Odoše naše šume u Afriku?!
Društvo

Odoše naše šume u Afriku?!

AdminBy Admin14. октобар 2020.2 коментара5 Mins Read
Facebook Twitter WhatsApp Telegram
Podijeli
Facebook Twitter WhatsApp Telegram

Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović razgovarao je danas sa predstavnicima kompanija Boise39 iz Maroka i Javorak Nikšić, Zouhair Bouananom i Branom Mićkovićem, koje se bavi proizvodnjom i prometom rezane bukove građe.

Kako je saopšteno iz PKCG, na sastanku je ukazano na probleme koje imaju drvoprerađivači pri izvozu robe na tržište zemalja Maroka, Alžira, Tunisa i UAE.

-Naime, Kompanija Boise 39 je potpisala ugovor sa crnogorskim drvoprerađivačima: Javorak, Duga, Drvex, Brezna Future, NK šume, Pelengić Trade, Keker, Lancer i Prizma o mjesečnom izvozu 2.500 m3 rezane bukove građe. Međutim, ovako izvezena roba ne može biti konkurentna na navedenim tržištima, zbog nepostojanja bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, na osnovu kojih bi ova roba imala povlašćen carinski tretman, navodi se u saopštenju.

Gosti su, kako se dodaje, upoznali Golubovića sa podatkom da je u Luci Bar, zbog toga, trenutno lagerovano oko 4000 m3 rezane bukove građe, što, kako su kazali, dodatno ukazuje na neophodnost razrješenja problema plasmana.

-Predsjednik Privredne komore Golubović je najavio da će Komora uputiti inicijativu resornim ministarstvima, kako bi se ovaj problem što prije riješio, zaključuje se u saopštenju PKCG.

Ovu vijest prenijela je RTCG

Do sada smo izvozom drvnih sirovina razvijali drvnu i industriju namještaja u susjednim državama, dok je drvna industrija namještaja, vrata i prozora nedovoljno razvijena ili je uopšte nema, a sada, kako stavri stoje, počećemo u hladne zimske dane da grijemo stanovnike najvrelijeg kontinenta.

Dok zemlje iz okruženja, osim Srbije Vladinim uredbama štite svoje šume i drvnu industriju Privredna komora Crne Gore, Vlada i Uprava za šume, ne samo da to ne pokušava već je gater legaziovan kao savrmeno sredstvo za obradu drveta.

CARINSKI TERMINAL PLJEVLJA

Vlada Kosova je u maju prošle godine u potpunosti zabranila izvoz drveta kao sirovine, a do tada je imala određena ograničenja. U obrazloženju odluke vlasti iz Prištine, navedeno je da žele zaštititi svoju industriju prerade drveta koja ima visok stepen rasta i trpi štetu zbog nedostatka sirovina. Ovakve mjere na Kosovu iskoristili su crnogorski sjekači šuma, jer je došlo do značajnog rasta sirovina upravo na ovo tržište. Iz Crne Gore je na Kosovo za devet mjeseci ove godine izvezeno drvne sirovine za 10,5 miliona eura.

U obrazloženju Savjeta ministara BiH o potpunoj zabrani izvoza drvnih sirovina iz juna prošle godine navedeno je da njihova drvna industrija bilježi ekspanziju i ostvaruje godišnji izvoz u vrijednosti od oko 750 miliona eura. Međutim, požalili su se da se 35 odsto tog iznosa odnosi na izvoz trupaca, rezane građe i ogrijevnog drveta, dok proizvođači namještaja moraju uvoziti sirovinu iako na domaćem tržištu imaju dovoljne količine.

Albanija je 2017. godine uvela desetogodišnju zabranu sječe šuma. Njena drvna industrija je 2018. godine iz Crne Gore dobila sirovinu u vidu trupaca vrijednu 3,7 miliona eura.

U okolnim državama, osim BiH, kubik čamove građe prodaje se po cjeni u prosjeku od oko 75 eura, a naši koncesionari, prije svega Vektra Jakić, kada plate (ako plate) koncesiju, sječu i vuču, u ukupnom iznosu od 25 eura, imaju kao čistu zaradu pedeset eura. 

Istina Crna Gora je u maju 2017. godine uvela privremenu i dijelimičnu zabranu izvoza drvnih sirovina, ali ona nije dugo trajala niti je uticala na razvoj domaće prerađivačke i industrije namještaja, kao što je bilo najavljeno.

VEKTRA JAKIC

Šume u Opštini Pljevlja najugruženije

Ukoliko dođe do realizacije dogovora Privredne komore Crne Gore sigurno će biti najugroženije šume u opštini Pljevlja, ne samo zbog toga što „Vektra Jakić“ duguje oko 20 zarada zapsolenima i po osnovu naknade za korišćenje prirodnih bogatstava, poreza na nepokretnosti i poreza na lična primanja Opštini Pljevlja duguje oko osam i po miliona eura. Već što nepoštovanjem obaveza iz koncesionog ugovora ugrožava nekada najzdraviji šumski etat, Ljubišnju.

U Izvještaju o procjeni zdravstvenog stanja šuma i održivosti gazdovanja šumama za 2019. godine Vektra Jakić je pomenuta da kasni po pet godina sa relizacijom doznačenog sanitara. Ili u prevodu rdovnije se sječe zdrava šuma, a sanitar se preskače i na taj način se ugrožava ostala šuma. Ono što i vrapci na grani znaju je da, pošto je račun „Vektre Jakić“ u blokadi sječu i dalju distribuciju, naravno uz prećutnu saglasnost nadležnih, vrše podizvođači……

Prenosimo dio pomenutog izvještaja

„Realizacija doznačenog sanitara u kontinuitetu kasni, posebno u dijelu koncesionog područja DOO „Vektra Jakić“, iako je prioritetno trebao, što se direktno negativno odražava na zdrastveno stanje šuma. Posebno izražen primjer neblagovremenog uklanjanja sanitara jeste u gazdinskoj jedinici “Ljubišnja“, u područnoj jedinici Pljevlja. Nesprovođenje preventivnih mjera u proteklih 5 godina, a prije svega prioritetnih sječa fiziološki oslabljenih stabala i uspostavljanja šumskog reda (naročito u gazdinskoj jedinici “Ljubišnja“), kao i neblagovremeno saniranje požarišta, jedan je od osnovnih uzroka što su sastojine izložene gradaciji potkornjaka. Uzročnici abiotičkog porijekla (vjetar, snijeg, grad, grom i slično) i njihovo mehaničko dejstvo, koje se manifestuje velikim brojem vjetroizvala, vjetroloma, snjegoizvala i snjegoloma predstavljaju pogodno tlo za razvoj sekundarnih insekata kao što su u prvom redu potkornjaci i to veliki osmozubi smrčin potkornjak (Ips tipogarphus) i šestozubi mali smrčin potkornjak (Pityogenes chalcographus). U bitne
uzročnike abiotičkog porijekla po ocjenama stručnih službi područnoj jedinici Pljevlja potrebno je posebno istaći uticaj aerozagađenja i raznih polutanata nastalim od uticaja (TE-Pljevlja, Rudnika uglja Pljevlja, Rudnika olova i cinka Gradir-Šula i dr.) čije se djelovanje osjeća i na mnogo veće razdaljine od samog izvora zagađivača.
Kompleksno i kontinuirano djelovanje ovih stresora abiotičkog porijekla utiče na imunitet biljaka što ih predisponira za napad biotičkih faktora, a prije svih ove dvije pomenute vrste potkornjaka koje su se našle u gradaciji (prenamnoženju) i u sukcesiji nastavljaju proces sušenja, koji je naročito bio izrazen na smrči i jeli u gazdinskoj jedinici “Ljubišnja“.
Nesprovođenje redovnih sječa u planiranom obimu u poslednjem polurazdoblju, kao i preventivnih mjera, a prije svega neblagovremenih prioritetnih sječa fiziološki oslabljelih stabala i uspostavljanja šumskog reda po pravilniku je takođe jedan od uzroka što su se sastojine ove gazdinske jedinice našle u gradaciji ove dvije vrste potkornjaka.
„


Share. Facebook Twitter WhatsApp Telegram
Previous ArticleIzdajem namješeten dvosoban stan
Next Article Prekinut upravni postupak protiv protjerivanja protojereja stavrofora Saše Janjića
Admin

Related Posts

U Srednjoj stručnoj školi održana radionica o savremenim metodama stručnog usavršavanja nastavnika

26. октобар 2026.

Privremene obustave saobraćaja na mostu Đurđevića Tara od 26. do 28. oktobra

26. октобар 2026.

Nastavak sjednice SO Pljevlja odložen za petak zbog nerazmatrane tačke dnevnog reda

26. октобар 2026.

2 коментара

  1. Alijas on 15. октобар 2020. 13:26

    Ne smije se dozvoliti dalje uništavanje šuma od porodice Djukanović i njima bliskih a da nijesu i platili prethodne sječe.
    Gdje su naši novci?

  2. Nada on 15. октобар 2020. 18:06

    U Butanu je zabranjena sjeca drveca.No daleko smo mi od Butana.Ali ovo pitanje je od velikog znacaja.Treba sto prije uvesti red u drvopreradjivackoj industriji i zastititi ovo malo suma sto je ostalo.

Najnovije vijesti

U Srednjoj stručnoj školi održana radionica o savremenim metodama stručnog usavršavanja nastavnika

26. октобар 2026.

Privremene obustave saobraćaja na mostu Đurđevića Tara od 26. do 28. oktobra

26. октобар 2026.

Nastavak sjednice SO Pljevlja odložen za petak zbog nerazmatrane tačke dnevnog reda

26. октобар 2026.

Pljevlja poslije više od 40 godina ponovo dobila semafore: Investicija vrijedna 263.172 eura

26. октобар 2026.
PLJEVLJA Vremenska prognoza
  • Facebook
  • YouTube
Скорашњи коментари
  • D Šuković на Rudar stigao u Mojkovac sa dvije ekipe, domaćina nije bilo: Tužna slika rukometa na sjeveru Crne Gore
  • Milan на Spor oko asfaltiranja prerastao u javni sukob: Vraneš i Rondović razmijenili teške optužbe
  • PM10Pljevlja на Od januara sve zarade u Crnoj Gori rastu: Minimalna plata od 1.000 do 1.400, prosječne penzije preko 600 eura
  • Ilija на ANKETA: Kako se dolazi do posla na sjeveru Crne Gore?
  • Građanin на Opštini Pljevlja 300.000 eura za asfaltiranje i unapređenje seoskih puteva
Copyright © 2026. Powered by OM3GA SOLUTIONS d.o.o. Hosted on OM3GA CLOUD.
  • Početna
  • Marketing
  • O nama
  • Kontakt
  • Poslovni imenik
    • Hoteli
    • Restorani
    • Zanatstvo
    • Trgovina
    • Automobili
    • Osiguranje i Finansije
  • IMPRESSUM
  • Politika privatnosti

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

Koristite Ad Blocker
Koristite Ad Blocker
Naš sajt postoji zahvaljujući prikazivanju online reklama našim posjetiocima. Molimo vas da nas podržite tako što ćete onemogućiti svoj Ad Blocker. Hvala na razumevanju!

Sign In or Register

Welcome Back!

Login below or Register Now.

Lost password?

Register Now!

Already registered? Login.

A password will be e-mailed to you.