Vlada Crne Gore uputila je Skupštini Predlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim se u strogo propisanim slučajevima omogućava trajno oduzimanje imovine i prije pravosnažne osuđujuće presude.
Predlog zakona, koji je Vlada utvrdila na sjednici održanoj u četvrtak, upućen je parlamentu na razmatranje po hitnom postupku. Njime se uređuju uslovi i postupak oduzimanja imovinske koristi, upravljanje oduzetom imovinom, kao i finansijski izviđaj i finansijska istraga.
Prema predloženom rješenju, od pravosnažno osuđenog učinioca krivičnog djela mogla bi se oduzeti imovinska korist vrijedna najmanje 5.000 eura, ukoliko postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, a učinilac ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito.
Poseban model trajnog oduzimanja prije pravosnažnosti presude odnosi se na određena krivična djela počinjena u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije. Za primjenu tog modela potrebno je da bude potvrđena optužnica, odnosno zakazan glavni pretres u skraćenom postupku, da vrijednost imovine iznosi najmanje 50.000 eura i da sud utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.
Oduzimanje bi moglo obuhvatiti i imovinu prenesenu na pravnog prethodnika ili sljedbenika, člana porodice učinioca ili treće lice, ukoliko se utvrdi da su znali, mogli ili bili dužni da znaju da je cilj prenosa izbjegavanje oduzimanja.
U obrazloženju Predloga navodi se da se ovim postupkom ne odlučuje o krivičnoj odgovornosti, već isključivo o zakonitosti porijekla konkretne imovinske koristi. Postupak bi mogao da se vodi prije, tokom ili nakon okončanja krivičnog postupka, dok njegov završetak, uključujući oslobađajuću presudu, odbijanje optužbe ili obustavu, ne bi automatski uticao na odluku o trajnom oduzimanju.
O oduzimanju imovinske koristi odlučivao bi sud, dok bi državno tužilaštvo i policija bili zaduženi za njeno identifikovanje, praćenje i otkrivanje. Osnovana sumnja da je imovina stečena kriminalnom djelatnošću postojala bi kada je ona u očiglednoj nesrazmjeri sa zakonitim prihodima učinioca.
Finansijska istraga pokretala bi se naredbom državnog tužioca kada postoje osnovi sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću i osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo. U složenijim predmetima mogla bi biti obrazovana i posebna finansijska istražna ekipa.
Na zahtjev državnog tužioca, sudija za istragu mogao bi da obaveže kreditne i finansijske institucije, kao i pružaoce usluga povezanih sa digitalnom i kripto imovinom, da dostave podatke potrebne za istragu. Za neizvršavanje takvog rješenja predviđene su kazne do 5.000 eura za odgovorno lice i do 50.000 eura za instituciju ili pružaoca usluga.
Trajno oduzeta imovina postala bi državna, a njome bi raspolagala Vlada. Predlog uređuje i način čuvanja, korišćenja, davanja u zakup i prodaje privremeno oduzete imovine, kao i pravo vlasnika na povraćaj i naknadu štete kada nijesu ispunjeni uslovi za trajno oduzimanje.
Vlada donošenje zakona obrazlaže potrebom unapređenja sistema oduzimanja imovine stečene kriminalom i usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, posebno u okviru pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost.
Predviđeno je da podzakonski akti budu doneseni u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu, dok bi zakon počeo da važi narednog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.
Izvor: Volim Podgoricu
