Nova studija „Mis/dezinformacije na Zapadnom Balkanu“, koju su sproveli British Council i Balkanska istraživačka mreža – BIRN, pokazala je da se mladi u regionu svakodnevno suočavaju sa složenim informacionim okruženjem, velikom količinom sadržaja i sve većom zabrinutošću zbog vjerodostojnosti informacija na internetu.
Istraživanje je sprovedeno u okviru globalnog programa British Councila „Next Generation“, a analiziralo je načine na koje mladi doživljavaju medije, procjenjuju tačnost informacija i grade povjerenje u izvore vijesti.
Prema rezultatima studije, mladi na Zapadnom Balkanu vijesti uglavnom konzumiraju putem digitalnih platformi, gdje su informacijama često izloženi slučajno, dok pregledaju društvene mreže i druge sadržaje.
Umjesto detaljne i sistematske provjere činjenica, autentičnost informacija često procjenjuju na osnovu praktičnih „pokazatelja vjerodostojnosti“, kao što su ton i stil teksta, način prezentovanja sadržaja, izgled objave i identitet izvora.
Povjerenje se češće polaže u lične kontakte, poznate osobe i ranije korišćene izvore nego u određene medijske institucije. Zbog preopterećenosti informacijama, emocionalnog pritiska i nedostatka vremena, mnogi mladi sadržaje provjeravaju samo povremeno, konsultuju osobe kojima vjeruju ili se potpuno povlače iz praćenja javnih tema.
Istraživanje je identifikovalo tri zajednička obilježja informacionog okruženja mladih u regionu – dominantno konzumiranje vijesti preko digitalnih platformi, krhke i osporavane medijske sisteme, kao i neujednačen pristup programima medijske i informacione pismenosti.
Direktorica British Councila za Zapadni Balkan Clare Sears kazala je da je, u vremenu povećane neizvjesnosti i rastućeg zamora od informacija, od ključnog značaja bolje razumjeti način na koji se mladi snalaze u informacionom prostoru.
„Važno je da iz ove studije izvučemo pouke i razvijemo sveobuhvatnije i realističnije pristupe medijskoj i informacionoj pismenosti, koji će pomoći mladima tamo gdje se oni zaista nalaze, a ne tamo gdje bismo željeli da budu“, navela je Sears.
Mladi u Crnoj Gori vjerodostojnost procjenjuju prema načinu prezentovanja vijesti
Kada je riječ o Crnoj Gori, istraživanje pokazuje da je posebna pažnja mladih usmjerena na sistemsku odgovornost, poštovanje profesionalnih standarda, ograničenja u sprovođenju pravila i odgovornost različitih aktera u informacionom prostoru.
Vjerodostojnost sadržaja često se procjenjuje na osnovu načina na koji je informacija predstavljena – tona, stila i utiska da li određeni sadržaj izgleda kao „prava vijest“, ali i na osnovu identiteta izvora.
Kod mladih postoji i rastuća zabrinutost zbog autentičnosti sadržaja, ali se ona uglavnom pojavljuje kao dio šireg nepovjerenja prema kvalitetu informacija dostupnih na internetu.
Autori studije upozoravaju da se otpornost mladih na dezinformacije ne može razvijati isključivo kroz učenje individualnih tehnika provjere činjenica.
Mladi očekuju veću odgovornost digitalnih platformi i medija, više standarde transparentnosti, kao i snažniju podršku razvoju medijske pismenosti u školama, porodicama i lokalnim zajednicama.
Među prioritetnim preporukama navode se uvođenje kritičkog mišljenja u sve djelove nastavnog programa, kontinuirano usavršavanje nastavnika u oblasti medijske pismenosti i sajber higijene, edukacija djece od najranijeg uzrasta i pružanje podrške roditeljima.
Preporučuje se i omogućavanje kvalitetnim medijima i organizacijama za provjeru činjenica da lakše dopru do mladih putem digitalnih platformi, povećanje odgovornosti platformi za objavljene i oglašavane sadržaje, kao i uvođenje jasnijih oznaka kojima se potvrđuje autentičnost korisničkih naloga.
Zaključak studije je da djelotvorne mjere moraju uzeti u obzir način na koji su digitalne platforme dizajnirane, društvenu prirodu razmjene informacija i stvarne navike mladih prilikom svakodnevnog informisanja.
