Pljevlja su multietnički grad u kojem ljudi različitih nacija, vjera i političkih uvjerenja svakodnevno žive, rade, sarađuju i pomažu jedni drugima. Upravo zato ovaj grad ne smije biti poligon za tuđe političke bitke. Ovogodišnje obilježavanje Dana nezavisnosti pokazalo je kako se jedan državni praznik, umjesto u povod za dostojanstveno okupljanje građana, može pretvoriti u političku pozornicu na kojoj se nadmeću nacionalni i partijski narativi, dok stvarni problemi Pljevalja — odlazak stanovništva, ekonomski razvoj, natalitet i loša saobraćajna povezanost — ostaju u drugom planu.
Pljevlja su i ovog maja, umjesto da budu grad mira i zajedničkog života, gurnuta u centar političko-identitetskog sukoba. Sa jedne strane, za 21. maj — Dan nezavisnosti Crne Gore — policiji je prijavljen koncert Mirka Pajčina, poznatijeg kao Baja Mali Knindža, izvođača čiji se repertoar u javnosti godinama vezuje za nacionalističke poruke. Sa druge strane, Crnogorska kulturna mreža Aleksandra Damjanovića organizovala je proslavu Dana nezavisnosti sa koncertom Mirze Selimovića, ali je i taj događaj, iako najavljen pod sloganima ljubavi i jedinstva, imao snažnu političku dimenziju.
U sredini su ostali Pljevljaci — ljudi koji u velikoj većini svakodnevno žive normalno, komšijski i bratski, bez obzira na to kako se izjašnjavaju. Upravo oni najviše plaćaju cijenu kada se grad koristi kao simbol, poruka ili provokacija.
Koncert koji je prijavljen, zabranjen, pa demantovan
Uprava policije je saopštila da je 14. maja 2026. godine Odjeljenju bezbjednosti Pljevlja podnijeta prijava za održavanje javne priredbe — „Spasovdanskog koncerta“, sa nastupom vokalnog soliste Mirka Pajčina i orkestra, na Trgu 13. jula u Pljevljima, 21. maja u 20 časova. Prijava je, prema policiji, podnijeta u ime organizatora Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava“, a mediji su objavili da je podnosilac bio Božidar Jelovac, odbornik Nove srpske demokratije i partijski kolega predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša.
Policija je koncert zabranila uz obrazloženje da postoji opravdan bezbjednosni rizik da bi održavanje takvog skupa moglo dovesti do narušavanja javnog reda i mira, ugrožavanja bezbjednosti građana i imovine, krivičnih djela, kao i ugrožavanja ljudskih i manjinskih prava. U saopštenju je posebno navedeno da bi događaj mogao narušiti građanski i multietnički sklad Crne Gore.
https://www.instagram.com/reel/DYkEvKRI-iB/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=NTc4MTIwNjQ2YQ==
Cijeli slučaj dodatno je zakomplikovan demantijem samog Baje Malog Knindže. Mirko Pajčin je 20. maja objavio da nema „nikakve veze“ sa nastupom u Pljevljima 21. maja i da je sve „čista izmišljotina“. Međutim, Božidar Jelovac je za „Vijesti“ kazao da su pregovori vođeni, ali da je Pajčin odustao nakon što je policija zabranila koncert.
Zbog toga ostaje ključno pitanje: na osnovu čega se prijavio koncert sa imenom Mirka Pajčina? Ako je pjevač zaista govorio istinu da nije znao za nastup, onda je njegovo ime iskorišćeno u političkoj igri.
Vranešove kontradiktorne poruke
Uloga predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša takođe je otvorila niz pitanja. TV Vijesti su 11. maja objavile da je Vraneš potvrdio da će Baja Mali Knindža nastupiti u Pljevljima do kraja maja, uz napomenu da se o datumu još pregovara. Iste večeri, Vraneš je za RTCG demantovao navode i rekao da Opština nema nikakve veze sa eventualnim koncertom.
Nekoliko dana kasnije, nakon informacija da je za 21. maj traženo odobrenje za koncert, Vraneš je ponovo demantovao da je lokalna uprava tražila dozvolu, tvrdeći da „niti je on tražio“ da Baja nastupa u Pljevljima, niti je muzičar izrazio interesovanje za nastup.
Ipak, čak i ako Opština formalno nije bila organizator, politički kontekst ne može se ignorisati. Vraneš je još 2023. godine, odgovarajući na pitanje zašto Pljevlja nijesu ukrašena povodom Dana nezavisnosti, rekao da se ne bi ni sjetio da je 21. maj da ga odbornik na to nije podsjetio, te poručio da će „prekinuti praksu da se grad 21. maja pretvara u cirkusku predstavu“.
U istom periodu tražio je isticanje srpskih trobojki na opštinskim javnim ustanovama i preduzećima, dok je 2024. godine u Pljevljima organizovana Sretenjska akademija povodom Dana državnosti Srbije, na kojoj je Vraneš poručio da je Sretenje značajno za sve Srbe bez obzira gdje žive, a da je himna „Bože pravde“ zajednička himna svih Srba.
Jelovac, SKC „Patrijarh Varnava“ i veza sa Vučićevim političkim prostorom
Božidar Jelovac, čije se ime pojavljuje u vezi sa prijavom koncerta Baje Malog Knindže, nije nepoznat javnosti. On je predsjednik Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava“ i odbornik Nove srpske demokratije u lokalnom parlamentu. Ta organizacija se ranije pojavljivala i kao organizator besplatnog prevoza iz Pljevalja na skup podrške Aleksandru Vučiću u Beogradu, dok je Jelovac taj skup opisivao kao „patriotski“.
Vraneš je, takođe, javno pokazivao političku bliskost sa Srpskom naprednom strankom i Aleksandrom Vučićem. U decembru 2023. godine posjetio je izborni štab SNS-a u Prijepolju, gdje je objavljeno da je dao „snažnu podršku“ listi „Aleksandar Vučić – Prijepolje ne sme da stane“.
U julu 2025. godine Vraneš je u Srbiji razgovarao sa predsjednikom Vlade Srbije Đurom Macutom, a u delegaciji je bio i Božidar Jelovac. Nakon sastanka Vraneš je poručio da „Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive“. Takva poruka, izgovorena od predsjednika jedne crnogorske opštine, dodatno je otvorila pitanje da li lokalna vlast Pljevalja državne praznike Crne Gore posmatra kroz interese svih građana ili kroz ideološki okvir jedne nacionalne politike.
Druga strana: proslava CKM-a, Mirza Selimović i političke poruke
Na drugoj strani, Crnogorska kulturna mreža, koju predvodi Aleksandar Damjanović, organizovala je 19. maja u Pljevljima proslavu Dana nezavisnosti uz koncert Mirze Selimovića. Program je održan na Trgu Đorđija Peruničića, uz nastupe više muzičara i glumaca, a najavljen je kao veče zajedništva, kulture i muzike, pod sloganima „Širimo ljubav“ i „Živimo jedinstvo“.
Međutim, ni taj događaj nije ostao samo kulturno-zabavni program. U najavama i pratećim porukama CKM-a jasno se osjećao politički odgovor na lokalnu vlast i na odnos dijela državnih i lokalnih struktura prema Danu nezavisnosti. Na dan događaja građani su pozivani da se okupe na Trgu 13. jul, ponesu crnogorske zastave i zajedno krenu prema koncertu.
Aleksandar Damjanović je nakon proslave poručio da, „da se Spajić pitao“, slavlja u Pljevljima ne bi bilo. Time je događaj, makar djelimično, iz prostora državnog praznika prešao u prostor direktnog političkog obračuna sa premijerom Milojkom Spajićem.
I Damjanovićev politički profil je važan za razumijevanje konteksta. On nije formalno predstavljen kao funkcioner DPS-a, ali je u javnim nastupima više puta pokazivao političku bliskost sa Demokratskom partijom socijalista i porodicom Đukanović. Godine 2019. pisao je da je „medijska satanizacija Đukanovića“ udar na stub suverenosti Crne Gore, a 2024. ocijenio da je DPS na podgoričkim izborima dao „kiseonik suverenističkom bloku“.
Zato ni CKM-ovu proslavu nije moguće posmatrati potpuno neutralno. Iako je formalno obilježavala državni praznik i slala poruke zajedništva, ona je istovremeno nosila jasan političko-identitetski pečat jedne strane.
Dvije krajnosti, isti rezultat
U Pljevljima se, tako, dogodilo ono što se ovom gradu ponavlja decenijama: lokalni život i komšijski sklad postali su pozornica za političko nadgornjavanje. Jedna strana je kroz prijavu koncerta Baje Malog Knindže za 21. maj otvorila prostor za provokaciju na dan kada Crna Gora slavi obnovu nezavisnosti. Druga strana je, kroz proslavu koja je trebalo da bude građanska i svečana, poslala poruke koje su slavlje pretvorile i u politički obračun sa neistomišljenicima.
Ni jedno ni drugo ne pomaže Pljevljima.
Pljevljima ne trebaju uvozne zastave, muzičke provokacije, partijske poruke i obračuni preko leđa građana. Pljevljima trebaju radna mjesta, bolja putna povezanost sa ostatkom Crne Gore, veza sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom koja će služiti ekonomiji i ljudima, a ne političkom prepucavanju. Pljevljima trebaju mlade porodice, djeca, ulaganja, čistiji vazduh, sigurnost i razlog da ljudi ostanu u svom gradu.
Preliminarni rezultati popisa iz 2023. godine pokazuju da su Pljevlja imala 24.542 stanovnika, dok ih je 2011. bilo 30.786 — oko 6.200 manje. To je podatak koji bi morao da brine svaku vlast, opoziciju, NVO, državu, dijasporu i svakog ozbiljnog političkog aktera mnogo više od toga ko će koju pjesmu pustiti za 21. maj.
Pljevljake ostavite na miru
Ako postoji poruka koju Pljevlja danas treba da pošalju, onda je to jednostavna poruka: ostavite Pljevljake na miru.
Ostavite građane ovog grada da žive kao što u velikoj većini i žive — kao komšije, prijatelji, rođaci, kumovi, poslovni partneri i ljudi koji jedni drugima dolaze i na radost i na žalost. Ne treba Pljevljima niko sa strane, niti bilo koja domaća politička struktura, da im objašnjava ko su im prijatelji, a ko neprijatelji.
Dan nezavisnosti Crne Gore ne bi smio biti povod za provokaciju onih koji ga ne osjećaju kao svoj praznik, niti za ponižavanje onih koji ga drugačije doživljavaju. Isto tako, nijedan državni praznik ne bi smio biti privatizovan od jedne partije, jedne ideologije ili jedne političke porodice.
Pljevlja su dovoljno propatila od tuđih političkih projekata, velikih riječi i malih rezultata. Vrijeme je da se političke bitke vode tamo gdje im je mjesto — u institucijama, programima, budžetima i konkretnim razvojnim planovima. A Pljevljima treba ostaviti ono što im najviše pripada: mir, dostojanstvo i pravo da budu grad svih svojih građana.
