Piše: Bojan Obrenić
Nakon uvođenja sankcija Rusiji i prekida direktne ekonomske saradnje, Crna Gora je ostala bez jednog od najznačajnijih tržišta za izvoz robe i dolazak turista. Posljedice su snažno pogodile domaću privredu, a naročito vinarski i turistički sektor, dok je industrija pronašla djelimičan oslonac u Evropskoj uniji i regionu.
Izvoz u Rusiju gotovo nestao
Podaci govore jasnim jezikom. Izvoz Crne Gore u Rusiju je sa 32,6 miliona dolara u 2021. godini pao na svega 540 hiljada dolara u 2024. – što predstavlja pad od gotovo 98 odsto.
Najveći gubitnik su bile Plantaže, koje su godinama ostvarivale tri do pet miliona eura plasmana godišnje na ruskom tržištu. Nakon sankcija i prekida kanala, kompanija je izgubila stabilan izvor prihoda i suočila se sa višegodišnjim problemima likvidnosti, iako je u 2024. godini uspjela da podigne prodaju na 34,9 miliona eura.
EU i region preuzeli primat
Ukupni izvoz Crne Gore nije propao, ali se njegova struktura značajno promijenila. Umjesto jednog velikog kupca, crnogorski proizvođači oslonili su se na više manjih tržišta.
Najveći rast zabilježen je u saradnji sa zemljama Evropske unije i regiona, posebno sa:
Srbijom – 184,5 miliona eura
Bosnom i Hercegovinom – 45,2 miliona eura
Švajcarskom – 37,2 miliona eura
te Njemačkom i Italijom.
EU danas učestvuje sa oko 30 odsto u ukupnom izvozu Crne Gore (191 milion dolara), a ključnu ulogu igraju mineralna goriva i struja, koja su sama donijela više od 114 miliona eura prihoda u 2024.
Turizam: djelimično pokriven gubitak
U oblasti turizma, gubitak ruskih i ukrajinskih turista nadoknađen je samo djelimično.
- godine ruski gosti činili su značajan dio prihoda, dok su u 2023. ostvarili 23,6 odsto svih stranih noćenja.
U 2024. njihov udio je pao na 18,3 odsto, dok je Srbija izbila na prvo mjesto sa 23,5 odsto.
Rast dolazaka iz Zapadne Evrope, Izraela, Turske i regiona pomogao je da se brojke održe, ali struktura potrošnje nije ista. Turistički radnici i dalje ističu da su Rusi i Ukrajinci bili visoko platežni i zahvalni gosti, čiji se izostanak osjeti.
Avio-linije i aerodromi: gubici u milionima
Jedan od najdirektnijih udara bio je u avio-saobraćaju.
Samo na relaciji Moskva–Tivat u 2019. godini letjelo je 631 hiljada putnika, a u avgustu te godine iz Rusije je bilo čak 89 nedjeljnih letova ka Tivtu.
Nakon marta 2022. svi direktni letovi iz Rusije su obustavljeni.
Prema važećem cjenovniku Aerodroma Crne Gore, samo osnovne putničke takse po odlazećem putniku iznose 19,25 eura. To znači da je na primjeru linije Moskva–Tivat u 2019. godini ostvarivan prihod od najmanje 6 miliona eura – i to bez uračunatih naknada za slijetanje, polijetanje i druge usluge.
Što dalje
Crna Gora nije pronašla jedno novo tržište koje bi nadomjestilo Rusiju. Umjesto toga, gubitak je djelimično pokriven povećanim izvozom u EU i susjedne zemlje, ali obim i vrijednost ostaju manji nego u godinama prije sankcija.
Najpogođeniji sektori ostaju vino, poljoprivreda i turizam, dok je industrija pronašla privremeni oslonac u regionu i Evropskoj uniji. Ipak, struktura privrednog razvoja pokazuje da se radi o djelimičnoj kompenzaciji, a ne o potpunoj zamjeni jednog od ključnih tržišta koje je nestalo u vrtlogu geopolitičkih događaja.
Izvor biznis.me
